Zaljev Raša u Hrvatskoj je slana morska voda sa plitkim estuarijem Raše i dubljim ulazom. Peca se sa obale, molova i iz čamca, uz dozvolu i poseban režim na ušću. Glavna lovina su brancin, orada i cipli, a love se i lignje.
O vodi
Raški zaljev pripada unutrašnjem ribolovnom moru Hrvatske. Dug je približno 12 km, a prosječno širok oko 1 km. Od ulaza između rtova Ubac i Mulac, gdje je dubina 44 m, dno se podiže prema vrhu zaljeva: kod luke Bršica dubina je 10 m, dok su prema ušću prostrane plićine pliće od 3 m, mjestimično i od 1 m. Pecarošu to ostavlja izbor između dubljeg kanala i plitkog estuarija, ali na samom ušću blato, mulj i plićine otežavaju prilaz obali.
Vodi se pristupa kod Trgeta, uvale Blaž, Starog Raklja, uvale Kalavojna, Bršice i ušća Raše. Lovi se sa pristupačnih dijelova obale, lokalnih molova i iz čamca. U Trgetu su uređene parkirališne površine uz more, a prema starijim podacima postoji i spust za plovila.
Ušće Raše ima status posebnog staništa ribolovnog mora i dio je mreže Natura 2000 pod oznakom HR3000432. Dio šireg predjela zaštićen je kao pejzažno značajno područje Raški zaljev i Raška draga. Morskim resursima upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva putem Uprave ribarstva.
U zaljevu postoje uzgajališta bijele ribe, u kojima se uzgajaju orada i lubin, kao i uzgajališta dagnji.
Ribe u vodi
Brancin i orada žive i u zaljevu i u estuariju, a obje vrste se ovdje i uzgajaju. Brancin obično pretražuje prelaze između plićaka i dubine, naročito kada ima sitne ribe; zora, sumrak i zamućena voda često odgovaraju varaličarima. Orada hranu traži pri dnu, pa se obično lovi strpljivo, sa mamcem položenim na dno i pažljivo podešenom kočnicom. Prema starijim podacima, u januaru 2024. ulovljen je brancin dužine 57 cm i mase 2,005 kg.
Cipli su takođe dio ribljeg svijeta zaljeva, a među njima je i glavaš. Za njih obično vrijedi tražiti mirniju vodu i pratiti gdje se jato hrani; sitnija udica i nenametljiva prezentacija često znače više od dalekog zabačaja. Strelka i lica su izbor za pecaroša koji traži grabljivice: obično se traže uz jata sitne ribe, uz spremnu kočnicu za nagli bijeg.
Zubatac, šarag i fratar dopunjuju lov na pridnene vrste. Zubatac se obično traži uz izraženije promjene dubine i tvrdo dno, dok šarag i fratar hranu kupe oko kamenja i zaklona. U zaljevu žive i ušata i salpa, a od ostalih vrsta prisutni su ugor, oslić i špar.
Lignja i sipa daju razlog da se pribor pripremi i za glavonošce. Lignja se obično traži u slabijem svjetlu, dok se sipa često drži bliže dnu; kod obje vrijedi voditi mamac sa pauzama i bez grubog kontriranja. U bočatim, plitkim dijelovima ušća živi glavočić vodenjak. Dagnja je prisutna i kroz uzgajališta u zaljevu.
Kako se peca
Sa obale se peca kod Trgeta i na pristupačnom potezu od uvale Blaž prema ušću, kao i sa lokalnih riva i molova. Na samom ušću treba računati na mulj, blato i plićine. Iz čamca se redovno lovi duž kanala zaljeva i oko ušća, pa izbor mjesta zavisi i od toga da li se traži plića voda ili pridnena riba.
Varaličarenje se koristi sa obale i iz čamca, posebno oko ušća i po uvalama, a ciljevi su brancin, strelka i lica. Koriste se vobleri, površinske varalice i poperi, a u izbor ulaze i iglice, silikonske varalice i vibracione metalne varalice. Pri slabijem svjetlu obično vrijedi pretražiti pliće prelaze, a zatim mijenjati dubinu vođenja dok se ne pronađe riba.
Lov na dnu, odmet i kančenica koriste se sa obale i iz usidrenog čamca, prvenstveno kada su cilj orada, fratar i šarag. Olovo treba da drži mamac na izabranom mjestu, a ne da bude teže nego što uslovi traže. Ribolov prirodnim mamcima ovdje uključuje veliki morski crv i komadiće svježe srdele, a koriste se i dagnje i školjke. Mekši mamac treba pažljivo učvrstiti da ne spadne pri zabačaju.
Panula se vodi iz čamca povlačnim povrazom za grabljivice i lignje. Lov glavonožaca obavlja se i udičarskim povrazom i skosavicama, a love se lignja i sipa. Kod rada skosavicama obično pomaže smjenjivanje kratkog podizanja i kontrolisanog propadanja; zategnut pribor olakšava da se osjeti kada glavonožac prihvati mamac.
Pristup vodi
Prema starijim podacima, Trget je mjesto pristupa obali i lokalnim molovima, a u ribarskom naselju postoji i spust za plovila. Uređene parkirališne površine nalaze se uz more, u sklopu naselja i lučke infrastrukture.
Prema starijim podacima, vodi se pristupa i u uvali Blaž, odakle se pristupačni dijelovi obale prema ušću koriste za ribolov. Među mjestima prilaza su i Stari Rakalj, uvala Kalavojna i lučko područje Bršica. Na ušću Raše prilaz obali mjestimično otežavaju blato, mulj i plićine.
Pravila i dozvole
Prema pravilima za 2026. godinu, za sportski i rekreacijski ribolov sa obale i iz plovila potrebna je dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se elektronski preko Uprave ribarstva ili ovlašćenih distributera, a sportske se izdaju članovima klubova udruženih u HSSRM, preko klubova ili prodajne mreže HSSRM. Bez dozvole smiju loviti samo osobe mlađe od 14 godina, odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Cijene za 2026. godinu su 10,00 EUR za dnevnu dozvolu od 24 sata, 25,00 EUR za trodnevnu od 72 sata i 45,00 EUR za sedmodnevnu od 168 sati. Pojedini klupski paketi dnevne dozvole sa članarinom koštaju do 38,00 EUR. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 EUR za rekreacijski i 46,45 EUR za sportski ribolov; sa članskom kartom saveza od 10,00 EUR sportski trošak iznosi ukupno 56,45 EUR. Za penzionere i starije od 65 godina cijena je 13,27 EUR za rekreacijski i 7,96 EUR za sportski ribolov.
Ribolov udičarskim alatima sa obale i iz plovila dozvoljen je i noću. Za brancina i oradu lovostaj nije propisan.
Poseban režim iz 2020. godine obuhvata akvatorij ušća omeđen spojnicama rt Ubac – rt Mulac – rt Puntal – uvala Rupa. U tom posebnom staništu dozvoljeni su udičarski alati, vrše za ribu i osti sa i bez osvjetljenja, kao i jednostruke i trostruke mreže stajaćice uz ograničenja dužine i veličine oka. Ribolov jednostrukim mrežama stajaćicama zabranjen je od 16. maja do 14. oktobra, a trostrukim od 16. maja do 31. januara.
Prema opštim pravilima za 2026. godinu, za stajaće parangale, vrše, osti i vještačko osvjetljenje potrebna je posebna dozvola uz godišnju dozvolu. Osvjetljenje na plovilu dozvoljeno je samo uz posebnu dozvolu, za ribolov ostima ili kukom za glavonošce.
Dnevno se prema pravilima za 2026. godinu smije zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jednog primjerka kojim se granica prelazi. Dodatno važe ograničenja od najviše 2 hobotnice, 1 kirnje i 2 velika morska crva dnevno.
Opšti lovostaji iz propisa za 2023. i 2026. godinu traju od 1. jula do 31. avgusta za kirnje, od 15. maja do 15. jula za kavalu, a od 1. septembra do 5. maja za jastoga i hlapa. Najmanje lovne mjere prema tim propisima iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu. Za zubaca je mjera 30 cm, za šarga 23 cm, a za pica i fratra po 18 cm. Špar mora imati najmanje 12 cm, oslić 20 cm, jegulja 35 cm, a hobotnica najmanje 1 kg.