Zajarki su slatkovodni kompleks Velikog i Malog jezera u Zaprešiću, u Hrvatskoj, poznat po kapitalnim šaranima. Peca se sa uređene obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola i poštovanje režima ŠRD „Šaran“ Zaprešić. Uz šarana, ovdje se love amur, štuka i smuđ.

Veličina
Površina 26,1 ha

O vodi

Šoderica Zajarki u Zaprešiću obuhvata Veliko i Malo jezero, a kompleksom upravlja Športsko ribolovno društvo „Šaran“ Zaprešić. Površina kompleksa je od 26,1 do oko 40 ha, dok Veliko jezero zauzima oko 34 ha. Jezera leže na oko 118 m nadmorske visine.

Veliko jezero ima prosječnu dubinu oko 5 m, a najveća doseže 8 m. Na platou ispred obale dubina je između 5 i 7 m; pecarošu su zato važniji položaj platoa i sprudova nego sama daljina zabačaja. Obala je uređena, sa označenim ribolovnim pozicijama i drvenim sjenicama za boravak. Do doma i obale vodi Ribički put sa južnog ulaza u Zaprešić, a uz vodu se pruža šljunčana šetnica duga oko 3 km.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Voda se redovno i planski poribljava prema godišnjem programu upravitelja, prvenstveno šaranom. Međunarodnu prepoznatljivost donijeli su joj kapitalci: ulovljeno je preko 500 šarana težih od 10 kg. Među poznatim ribama su „Kvrga“, težak oko 30 kg, i „Berta“, koja je 2009. godine postavila hrvatski rekord sa 32,50 kg. Šaran „Damon“ dostigao je 40,9 kg, a među velikim ulovima je i šaran od 45,50 kg.

Oko 700 metara južno od jezera nalazi se posebni ornitološki rezervat Sava – Strmec. Prema starijim pravilima, kupanje u jezeru je strogo zabranjeno.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Šaran je glavna lovina Zajarki i vrsta kojom se voda prvenstveno poribljava. Ima ljuskavih, veleljuskavih i golih oblika, a krupna riba traži strpljenje i precizno hranilište. Šaran se obično hrani uz prelaze dubine i tvrđe dijelove dna; zora, sumrak i mirniji noćni sati često su dobri za čekanje. Amur je takođe prisutan, a za njega obično vrijedi duže ostati na uredno hranjenom mjestu, naročito kada se voda zagrije.

Od grabežljivaca ovdje žive som, smuđ i štuka. Smuđ se često traži uz dno i prelaze dubine pri slabijem svjetlu, dok štuka voli zaklon i mamac koji prolazi uz njegov rub. Som je obično aktivniji predveče i noću; pribor i završni dio sistema treba prilagoditi snazi ribe, ne samo daljini zabačaja.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Uz njih se love linjak i deverika, kao i crni bas, klen i grgeč. Prisustvo babuške, poznate i kao srebrni karaš, dopunjuje izbor za pecanje sitnije i bijele ribe. Navodno su ovdje lovljene i izuzetno teške babuške, sa ulovima svjetskih razmjera.

Kako se peca

Na Zajarkima se peca sa uređene obale, sa označenih pozicija. Glavna disciplina je moderni šaranski ribolov teškim priborom, uz dalje zabačaje prema sprudovima i platoima. Precizan zabačaj na istu tačku obično je korisniji od rasipanja mamaca po velikoj površini.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Za šarana se koriste:

  • kuhani kukuruz na dlaci,
  • tigrov oraščić,
  • tonuće boile,
  • plutajuće boile. Među boilama su voćne arome, uključujući bananu, ali i mesno-riblje mješavine. Plutajućim mamcem može se podići udica iznad sitnog nanosa na dnu, dok tonući mamac odgovara čistoj, tvrđoj podlozi.

Fider ribolov se takođe praktikuje na jezeru. Za bijelu ribu na plovak koriste se crvići, šećerac i peleti; osjetljiv plovak i odmjereno prihranjivanje pomažu da se vidi i oprezan griz. Za deveriku se obično traži dno i mirno položen mamac, dok sitnija riba često uzima i tokom propadanja.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Varaličarenje grabežljivaca obavlja se voblerima i silikonskim varalicama, a praktikuje se i ultra-lako varaličarenje. Smuđu obično odgovara sporije vođenje blizu dna, dok za grgeča vrijedi mijenjati tempo i dubinu dok se ne pronađe aktivna riba. Prema starijim pravilima, za ultra-laki pribor obavezni su podmetač i čelična sajlica, a pri lovu živim mamcem kederi moraju biti isključivo iz jezera Zajarki. Ribolov iz čamca i upotreba čamaca ili brodića na daljinsko upravljanje u svrhu ribolova su zabranjeni.

Pristup vodi

Prilaz je sa južnog ulaza u Zaprešić, Ribičkim putem do ribolovačkog doma i obale jezera. Automobil se može ostaviti na parkingu kod doma ili na proširenjima uz jezero.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Uz vodu vodi šljunčana šetnica duga oko 3 km, namijenjena pješačenju. Peca se isključivo sa uređene obale, sa označenih ribolovnih pozicija.

Pravila i dozvole

Prema starijim pravilima, dozvola je obavezna i pribavlja se prije početka ribolova u ribolovačkom domu ŠRD „Šaran“ Zaprešić, Ribički put 6, Zaprešić, ili preko saveza i ovlašćenih izdavalaca. Ribolov bez dozvole nije dopušten. Cjenovnik za 2025. godinu za Veliko jezero predviđa jednodnevnu dozvolu od 50,00 €, trodnevnu od 150,00 € i sedmodnevnu od 350,00 €. Za Malo jezero, koje je u istoj cjenovnoj grupi sa rijekama i rukavcima, odgovarajuće cijene su 15,00 €, 45,00 € i 105,00 €. Prema opštem cjenovniku za 2025, godišnja članska i ribolovna dozvola za seniore ukupno iznosi 130,00 €, od čega je dozvola 13,27 €, a članarina 116,73 €; upisnina za nove članove seniore iznosi 500,00 €.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Na Velikom jezeru koriste se označene pozicije i ucrtani smjerovi zabačaja, uz najviše dva ribolovca po poziciji. Na pozicijama od 10 do 15 i na poziciji 19 dozvoljeno je najviše 10 dana ribolova godišnje po ribolovcu. Pojas između pozicija 15 i 16 namijenjen je isključivo lovu grabežljivaca. Na dijelu separacije šljunka obavezno je poštovanje radnog prostora i vremena preduzeća. Ribolov je dozvoljen svakog dana od 00:00 do 24:00, uključujući noćni ribolov. Zabranjeni su ribolov iz čamca i upotreba bilo kakvih čamaca i brodića na daljinsko upravljanje u svrhu ribolova. Kupanje je strogo zabranjeno.

Za šaranski ribolov na Velikom jezeru dopuštena su do tri pribora sa po jednom udicom, a na Malom najviše dva pribora. Osnovni najlon mora biti prečnika najmanje 0,30 mm, a predvez dug najviše 50 cm. Obavezan je sigurnosni sistem koji omogućava ispadanje olova pri kidanju; kod sistema sa otpadajućim otežanjem koristi se kamen umjesto olova. Zabranjeni su zig sistem i neprokuhane žitarice. Obavezni su plivajuća kadica na naduvavanje, podmetač sa stranicama od najmanje 80 cm ili prečnika 1 m, vaga, vreća za vaganje i dezinfekciono sredstvo. Riba se fotografiše klečeći ili čučeći neposredno iznad kadice ili u vodi, nikada u stojećem stavu. Za ultra-lako varaličarenje obavezni su podmetač i čelična sajlica, a živi mamci za grabežljivce moraju poticati isključivo iz Zajarki.

Zajarki
Izvor: fotografija sa interneta

Na Velikom jezeru šaran se lovi isključivo po sistemu „ulovi i pusti“, a na Malom taj režim važi za štuku. Prema zajedničkim pravilima svih voda društva, vraćaju se i linjak, deverika i crni bas. Za vrijeme mrijesta štuke zabranjen je ribolov svih grabežljivaca. Zabranjen je alat „grip“ za prihvat ribe, a pri napuštanju vode obavezno je javljanje ribočuvaru radi dezinfekcije pribora. Zabranjeni su sječa drveća i otvorena vatra; dozvoljeni su samo roštilj i kotlić sa ložištem.

Na vodama društva gdje je zadržavanje dozvoljeno, članovi mogu zadržati šarana ili amura do 5 kg, jedan komad dnevno i najviše 15 godišnje. Za štuku i smuđa granica je do 3 kg, uz po jedan komad dnevno i najviše po 5 godišnje. Som se smije zadržati od najmanje 60 cm dužine, jedan komad dnevno.

Izvori