Sestrunjski kanal je morski prolaz u Hrvatskoj, u oblasti Zadarskog arhipelaga, između Sestrunja, Velog Tuna i Zverinca. Peca se pretežno iz brodice, uz dozvolu za sportski ili rekreativni ribolov. Glavne mete su zubatac i lignja, a jake struje i vrtlozi kod Vrtlaca traže pažljivo vođenje plovila.
O vodi
Sestrunjski kanal je slani morski tjesnac između ostrva Sestrunj, Veli Tun i Zverinac, u Zadarskom arhipelagu. Dug je 1,7 nautičkih milja, širok od 0,7 do 1 nautičke milje, a dubina doseže 38 m. Kamenito dno i izraženo strujanje određuju karakter ribolova: pribor treba držati pod kontrolom dok brodica i mamac rade u struji.
Morska struja u kanalu dostiže 2,6 čvorova, dok kod ostrvca Vrtlac nastaju izraženi vrtlozi i struje od 3 do 4 čvora. Tu je posebno važno pratiti zanošenje brodice i položaj pribora u odnosu na dno. Na Vrtlacu se nalazi pomorsko svjetlo.
Ribe u vodi
Zubatac se lovi u kanalu i na okolnim brakovima, uz kameno dno i jako strujanje oko Vrtlaca. Ovu grabljivicu obično treba tražiti uz ivice brakova i promjene dubine, gdje vreba plijen. Zora i sumrak često su zahvalni za lov, a mamac vođen blizu dna treba pratiti pažljivo: zubatac može odlučno udariti i odmah krenuti prema zaklonu.
Lignja se lovi u vodama kanala, koji ulazi i u lovne zone takmičenja u lignjolovu. Obično je aktivnija pri slabijem svjetlu, pa su svitanje i sumrak dobar izbor. Pri izvlačenju valja održavati ravnomjerno zategnut pribor, bez naglog kontriranja i trzaja koji mogu pocijepati krak.
Kako se peca
Ovdje se prvenstveno peca iz čamca ili brodice. Za zubaca se koristi panula, odnosno povlačni povraz, najčešće sa živim mamcem: živom lignjom ili živom iglicom. Mamac treba povlačiti tako da radi prirodno, a otežanje prilagoditi dubini i struji. Nad kamenitim dnom korisno je stalno pratiti položaj pribora, jer spuštanje preduboko lako završi kačenjem.
Lignje se iz plovila love skosavicama i tataki sistemima. Skosavice vodi smjenom kratkih podizanja i mirnijih pauza; kada lignja prihvati varalicu, izvlači je bez naglih promjena zatezanja. Pri jačem zanošenju brodice najprije treba uspostaviti kontrolu nad priborom, pa tek onda tražiti ritam koji donosi griz.
Sa obale se može pecati s prirodnih stijena i rtova okolnih ostrva, tamo gdje konfiguracija terena dopušta pristup i zabacivanje.
Pristup vodi
Kanalu se pristupa isključivo s mora, plovilima kroz plovne rute Zadarskog akvatorija.
Pravila i dozvole
Za sportski i rekreativni ribolov u Hrvatskoj je prema pravilima za 2026. godinu potrebna dozvola, i sa obale i iz plovila. Rekreativne dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko klubova članica HSSRM-a. Dnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR, jednako za sportski i rekreativni ribolov. Godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 EUR, dok je godišnja sportska 46,45 EUR, uz obaveznu člansku kartu HSSRM-a od 10 EUR. Osobe mlađe od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Dnevno se prema pravilima za 2026. smije zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost zadržavanja jednog primjerka težeg od 5 kg. Dodatna ograničenja su najviše 2 hobotnice, 1 kirnja ukupno i 2 velika morska crva dnevno.
Prema starijim podacima, noćni ribolov udičarskim alatima načelno je dozvoljen.