Plitvica je manja nizinska pritoka Drave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji. Ribolov je dozvoljen uz dozvolu i pravila nadležnog kluba: gornjim i srednjim tokom upravlja ŠRK Varaždin, a donjim ŠRD Ludbreg. Među glavnim ribama su šaran divljak, štuka, smuđ i klen.

Veličina
Dužina u regionu 66 km

O vodi

Plitvica teče kroz Varaždinsku županiju i pripada prvom ribolovnom području Drava – Dunav. To je manji nizinski vodotok sa znatnim sezonskim oscilacijama vodostaja, pa pri izboru mjesta treba računati na promjenljiv nivo vode. Prema starijim podacima, tok je dug od 65 do 66 km. Sliv obuhvata približno 144 km², izvor je na oko 216 m nadmorske visine, a ušće u Dravu kod Velikog Bukovca na oko 135 m.

Gornjim i srednjim tokom, rukavcima i kanalom Plitvica upravlja ŠRK Varaždin. Od Vrbanovca do ušća brigu o vodi preuzima ŠRD Ludbreg, na područjima Martijanca, Svetog Đurđa, Velikog Bukovca i Malog Bukovca. Površina tog donjeg dijela toka iznosi 35,01 ha. Uz rijeku se nižu Jalkovec i Vrbanovec, zatim Dubovica, Sesvete Ludbreške i Veliki Bukovec.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Voda se redovno planski poribljava, posebno šaranom divljakom. Donji tok i ušće nalaze se u mreži Natura 2000, u područjima POVS HR2001307 i POP HR1000013 „Dravske akumulacije“. Navodno je od 2006. godine pokrenuta inicijativa zaštite vodotoka u kategoriji značajnog predjela.

Ribe u vodi

Šaran divljak je među glavnim ribama zbog kojih se dolazi na Plitvicu, a za poribljavanje su korišćeni primjerci od 0,5 do 1,5 kg. Šarana obično vrijedi tražiti uz zaklon i na mirnijim dijelovima toka, gdje se hrana zadržava pri dnu. U toplijem dijelu godine često bolje grize rano ujutru i predveče, a kukuruz je uobičajen mamac za takav ribolov.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Od grabljivica tu su štuka i smuđ. Štuku obično treba tražiti uz zaklon i ivice vegetacije, dok smuđ često prilazi prelazima dubine i tvrđem dnu pri slabijem svjetlu. Klen je zanimljiv za lagan pribor i precizan zabačaj uz zaklon; oprezan je, pa tih prilaz često znači više od promjene mamca.

Mrena i podust pripadaju riječnom dijelu ove priče: obično se hrane pri dnu, a mrenu vrijedi tražiti u jačoj struji. Deverika se često drži mirnije vode i dobro reaguje na odmjereno prihranjivanje. Linjak najčešće traži zaklon uz vegetaciju, som dublja i zaklonjena mjesta, dok bolen plijen često napada bliže površini.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

U Plitvici živi i riba pod imenom bodorka/crvenperka, a prisutni su gavčica i vijun. Babuška, sunčanica i bezribica su invazivne vrste. Potočna pastrmka živi u hladnijim zonama i pritokama.

Kako se peca

Na plovak se ovdje često love klen, šaran, deverika i podust. Od mamaca se koriste gliste i crvi, a za mirnije predstavljanje mamca pri dnu služe i kukuruz ili hljeb. Plovak treba opteretiti tako da mamac prolazi prirodno, bez nepotrebnog zadržavanja u struji.

Za iste ribe koristi se i laki dubinski ribolov hranilicom, odnosno fiderom. Gliste, crvi, kukuruz i hljeb ostaju izbor mamaca, a hranilicu treba prilagoditi struji tako da drži mjesto bez pretjerano teškog pribora. Manje, odmjerene količine hrane olakšavaju da se riba zadrži oko udice.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Lagano varaličarenje namijenjeno je klenu, štuki i smuđu. Koriste se mali vobleri, leptiri i male silikonske varalice, uz džig glave od 3 do 5 grama. Kod sporijeg vođenja treba zadržati kontakt s varalicom, naročito kada se lovi bliže dnu. Na dijelu pod upravom ŠRK-a Varaždin ribolov treba uklopiti u dnevni termin.

Pristup vodi

Do Plitvice se prilazi lokalnim asfaltiranim putevima. Pristup vodi moguć je i poljskim putevima, kao i prilazima uz nasipe i mostove.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Za ribolov je potrebna dozvola. U 2026. godini dozvole ŠRK-a Varaždin kupuju se u ribolovnom domu na adresi Međimurska 35 A u Varaždinu, u ribolovnoj prodavnici Interland u Varaždinu i elektronski preko kluba. Gornjim i srednjim tokom, rukavcima i kanalom upravlja ŠRK Varaždin, a donjim tokom od Vrbanovca do ušća ŠRD Ludbreg.

Cijene za šire područje iz 2024. godine bile su 15,00 € za dnevnu dozvolu na otvorenim tekućim vodama, odnosno do 22,00 € na pojedinim vodama i u posebnim režimima; trodnevna je iznosila 45,00 €, a sedmodnevna 70,00 €. Za ribolovce susjednih saveza reciprocitet na vodama ŠRD-a Ludbreg, uključujući Plitvicu, iznosio je 60,00 € u 2024. godini.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Opšti plan ŠRK-a Varaždin za 2026. propisuje dnevni ulov do 5 kg, odnosno najviše 10 komada, zavisno od vrste. Ako pojedinačna riba prelazi 5 kg, zadržava se samo taj primjerak. Za štuku i smuđa najmanja dužina je 40 cm, a za svaku vrstu granica ulova je 2 komada / 5 kg. Lovostaj za štuku traje od 01.02. do 31.03, a za smuđa od 01.03. do 31.05. Šaran ima najmanju dužinu 40 cm i lovostaj od 01.04. do 31.05, dok je za soma najmanja dužina 60 cm, a lovostaj od 16.04. do 15.06; i za njih je pojedinačno ograničenje 2 komada / 5 kg.

Plitvica
Izvor: fotografija sa interneta

Po istom planu, potočna pastrmka ima najmanju dužinu 30 cm, lovostaj od 01.10. do 28./29.02. i dnevni ulov do 1 komada. Za kalifornijsku pastrmku najmanja dužina je takođe 30 cm i dozvoljen je 1 komad dnevno, bez lovostaja. Mrena ima najmanju dužinu 28 cm i ograničenje 3 komada / 5 kg, a linjak 20 cm i 2 komada / 5 kg; obje vrste su bez lovostaja.

Za klena, podusta i deveriku granica je 10 komada / 5 kg, a za bolena i amura 2 komada / 5 kg. Babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i glavočići love se bez ograničenja u komadima i kilogramima. Strogo zaštićene vrste moraju se odmah nepovrijeđene vratiti u vodu: to obuhvata gavčicu, balonijevog balavca i prugastog balavca, kao i bjeloperajnu krkušu, zlatnog vijuna, crnku te malog i velikog vretenca.

Fotografije

Izvori