Omiška rivijera je morska voda u Hrvatskoj, duž obale Omiša i okolnih naselja, s plitkim ušćem Cetine i dubljim Bračkim kanalom. Peca se sa obale, mola i iz brodice uz dozvolu i prostorna ograničenja, naročito na ušću. Među ribama koje privlače pecaroše su brancin, orada i zubatac, a lovi se i lignja.
O vodi
Omiška rivijera obuhvata morski akvatorij uz Omiš i naselja prema Pisku, u ribolovnoj podzoni G2 unutrašnjeg ribolovnog mora. Obalni pojas smjenjuju stjenovite uvale, šetnice, molovi i lukobrani, dok brodica otvara pristup dubljem kanalskom dijelu. Na molovima i lukobranima ribolov je vezan i za lučki red.
Priobalje i samo ušće Cetine plitki su, s pješčanim nanosima rijeke i dubinom od 1 do nekoliko metara. U kanalskom dijelu dubine se kreću od 30 do oko 80 m, pa se lagani obalni pribor i pribor za ribolov u dubini biraju za sasvim različite uslove. Rivijera pripada širem vodnom tijelu JMO026 „Splitski i Brački kanal“, površine 609,25 km².
Akvatorij ušća između Dugog Rata i Male Luke ima status posebnog staništa prema pravilniku iz 2020. godine. Ušće je i dio ekološke mreže Natura 2000, pod oznakom HR3000138 „Ušće Cetine“. Upravo taj dio traži posebnu pažnju pri izboru ribolovnog alata.
Ribolovnim morem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprava ribarstva. U Omišu djeluje ŠNRD „Omiš“, član Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, zanimljiv je pecarošu koji voli da pretražuje vodu i mijenja mjesto. Obično se traži uz prelaze dubine, struju i zaklon, naročito u svitanje ili pred mrak. Orada, odnosno komarča, češće se čeka pri dnu; za nju su važni miran mamac i strpljenje prije kontre. Zubatac se obično traži uz podvodna uzvišenja i kamenito dno, priborom koji može da podnese njegov prvi snažan bijeg.
U akvatoriju rivijere i širem području ušća Cetine žive gavun oliga i gavun, a uz cipla zlatca prisutne su i druge vrste cipala. Cipal se obično lovi finijim priborom i diskretnom prezentacijom mamca, jer lako postane oprezan. Salpa se često drži uz obrasle obale i hrani se biljem, dok špar i fratar pecarošu daju razlog da pažljivo pretraži pridneni pojas.
Uz njih se love batoglavac i šarag, a među ribama ovog akvatorija je i škarpina. Za šarga se obično biraju kameniti zakloni i procjepi, dok se škarpina traži neposredno uz dno. Od glavonožaca prisutne su lignja, sipa i hobotnica; lignja je posebno zanimljiva za izlazak u sumrak, kada skosavica može da se vodi sporije i uz kratke pauze.
Kako se peca
Sa obale se peca uz dozvolu i prostorna ograničenja, a na molovima i lukobranima mora se poštovati i lučki red. Odmet je način da se na dnu, na čekanje, love orada, špar i druga bijela riba. Težinu olova treba prilagoditi struji tako da mamac ostane na odabranom mjestu, bez nepotrebno teškog sistema.
Na ušću Cetine i uz lukobrane koristi se ribolov na plovak, naročito za cipla i brancina. Za cipla se koriste hljeb i tijesto, uz finu udicu i pažljivo podešen plovak. Varaličarenje sa obale i plaža usmjereno je na brancina, uz vještačke varalice, među kojima su silikonske varalice. Varalicu vrijedi voditi uz promjene dubine i prekidati ravnomjerno povlačenje kratkim zastojima, uz poštovanje ograničenja na uređenim plažama i u posebnom staništu.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata veliki morski crv i bibi, ali i komadiće srdele i dagnje. Koriste se i krakovi hobotnice, žive kozice i gavun. Mamac treba učvrstiti tako da izdrži zabačaj, a da vrh udice ostane slobodan za sigurno kačenje.
Iz čamca ili brodice peca se uz odgovarajuću dozvolu i ograničenja. Kančenica se koristi na dubljim brakovima u Bračkom kanalu; pri tom je važno održavati dodir s dnom i prepoznati ugriz od udaranja olova po podlozi.
Lignjolov sa obale odvija se skosavicama u sumrak i noću. Iz plovila se u isto doba koriste viška ili klasična panula sa skosavicama, kao i skosavanje uz olovo ili peškafondo. Poslije podizanja skosavice treba ostaviti vremena da ponovo potone, jer lignja često prihvata mamac upravo u propadanju.
Pristup vodi
Vodi se prilazi kroz obalni pojas, stjenovite uvale i šetnice u Omišu, Nemiri, Stanićima i Ruskamenu. Pristupi se nastavljaju kroz Lokvu Rogoznicu, Mimice, Marušiće i Pisak.
Za dolazak automobilom u Omišu postoje javna parkirališta blizu obale, gradske luke i plaža, uključujući predio Priko. U naseljima rivijere nalaze se i proširenja i parkirne površine uz Jadransku magistralu.
Gradska luka Omiš ima lučku infrastrukturu i navoze za brodice. U lokalnim lučicama duž rivijere nalaze se manji vezovi i privezišta.
Pravila i dozvole
Za ribolov sa obale i iz plovila prema pravilima za 2026. potrebna je rekreacijska ili sportska dozvola. Rekreacijske se kupuju u internet prodavnici Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske u klubovima članicama HSSRM. Izuzeti su mlađi od 14 godina koji rekreacijski love odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Cijene kratkoročnih dozvola za 2026. iznose 10 EUR za jedan dan, 25 EUR za tri dana i 45 EUR za sedam dana. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 EUR za rekreacijski, odnosno 46,45 EUR za sportski ribolov, uz doplatu članarine savezu od 10 EUR i članarine klubu. Za 2027. najavljeno je povećanje godišnje cijene na 75 EUR za rekreacijski i 55 EUR za sportski ribolov. Cjenovnik za 2025. predviđao je rekreacijske dozvole od 7,96 EUR za 1 dan, 19,91 EUR za 3 dana, 39,82 EUR za 7 dana i 66,36 EUR za 365 dana.
U posebnom staništu ušća Cetine, omeđenom spojnicom Dugi Rat – Mala Luka, pravilnik iz 2020. zabranjuje svaki oblik ribolova osim povrazima, stajaćim parangalima do dva komada s ukupno do 150 udica i vršama za ribu ukupno do 35 komada. Opšta pravila u Hrvatskoj za 2026. zabranjuju ribolov unutar označenih lučkih područja bez dozvole nadležne lučke uprave, na uređenim plažama tokom sezone kupanja i unutar 200 metara od oznaka uzgajališta.
Prema opštim pravilima za 2026, noću je dozvoljen ribolov udičarskim alatima, odnosno odmetom, kančenicom i povrazima, sa obale i iz plovila. Ribolov podvodnom puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca. Za oradu, brancina i zubaca nije propisan lovostaj, pa se mogu loviti cijele godine uz poštovanje minimalne mjere; za kavalu lovostaj traje od 15. maja do 15. jula. Sezona ribolova plavoperajne tune uređuje se posebnim godišnjim odlukama i ulovnim kvotama.
Dnevno je prema pravilima za 2026. dozvoljeno uloviti i sakupiti do 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu. Ulov može biti veći za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma kojim se prelazi 5 kg. Minimalna lovna mjera za brancina prema pravilu iz 2023. iznosi 25 cm. Prema starijim podacima, minimalna lovna mjera za oradu iznosi 20 cm.