Toplica je slatkovodna reka u Srbiji, u oblasti Kuršumlije, Prokuplja i doljevačkog kraja. Peca se sa obale i gaženjem vode; prema starijim pravilima potrebna je dozvola za rekreativni ribolov. Glavne ribe su klen, skobalj i potočna pastrmka, uz potočnu mrenu.

Veličina
Dužina u regionu 112,7 km

O vodi

Toplica je reka čiji sliv zauzima oko 2.000 km². Prema starijim podacima, dužina toka kreće se od 112,7 do oko 136 km. Prosečna dubina je oko 0,5 m, dok virovi dosežu do 1,5 m. Za pecaroša to znači da vredi pažljivo razlikovati pliće prelive od dubljih džepova i prilaziti vodi bez suvišnog gaženja i buke.

Oko brda Hisar u Prokuplju reka pravi meandar i epigeniju, zaštićeni geomorfološki fenomen prirode. Gornji delovi sliva dotiču zaštićene zone Kopaonika i Parka prirode „Radan”.

Toplica pripada ribarskom području „Južna Morava 2”, kojim upravlja Zajednica organizacija sportskih ribolovaca „Južna Morava II” Niš. Na toku deluju i OSR „Toplica” iz Prokuplja i OSR „Toplica” iz Kuršumlije.

Toplica
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Klen je prisutan duž gotovo čitavog toka, dok donji tok ima veću populaciju skobalja. Klena obično vredi tražiti uz zaklon, na granici mirnije i brže vode, naročito rano i predveče. Oprezan prilaz često znači više od dugog zabačaja. Skobalj se najčešće drži uz dno u tekućoj vodi, pa mamac treba voditi mirno i bez neprirodnog zadržavanja.

Potočna pastrmka živi u gornjem toku i pritokama. Obično koristi zaklon iza kamenja i mesta gde joj struja donosi hranu; mušičarenje uz pažljivo vođenje mamca dobro odgovara takvim položajima. Gornji tok na teritoriji opštine Kuršumlija poribljen je 2004. godine sa 4.000 komada jednogodišnje mlađi potočne pastrmke, a program za period 2009–2012. predviđao je unošenje dvogodišnje mlađi.

U Toplici žive i potočna mrena, beovica i grgeč, poznat i kao bandar. Ima i šarana i soma. Prema starijim podacima, lovljeni su klenovi do 1 kg i teži, kao i krupni skobalji, šarani i somovi.

Toplica
Izvor: fotografija sa interneta

Kako se peca

Na Toplici se peca sa obale ili gaženjem vode. Za skobalja i belu ribu koristi se ribolov na plovak, uz lagane petljaše dužine do 6 metara, najlon oko 0,12 mm, plovke nosivosti 0,5–1,5 g i udice veličine 12 do 14. Od mamaca se koriste hleb i mesni crvići, a biljna i kupovna primama mešaju se sa rečnom glinom. Dubinu treba podesiti tako da mamac prolazi blizu dna, a primamu držati na istoj putanji kojom se vodi plovak.

Mušičarenje je namenjeno klenu i potočnoj pastrmki. Na brzacima se koriste suve mušice i nimfe, uz kotrljajuće i preklopne zabačaje. Suvu mušicu treba pustiti da plovi bez povlačenja strune, dok se nimfa vodi kroz sloj vode u kojem riba uzima hranu.

Toplica
Izvor: fotografija sa interneta

Varaličarenje se primenjuje na grabljive vrste, uz varalice. Klenu obično više odgovaraju precizan zabačaj i nenametljivo vođenje uz zaklon nego uporno prebacivanje preko istog mesta. Na reci se peca i na dubinku, a koristi se i fider; kod tih tehnika težinu sistema treba prilagoditi struji tako da mamac ostane na odabranom mestu.

Pristup vodi

Prema starijim podacima, reci se sa obale prilazi na deonicama kod Kuršumlije, na potezu oko brda Hisar u Prokuplju i prema ušću u doljevačkom kraju.

Pravila i dozvole

Prema starijim pravilima, za rekreativni ribolov na Toplici potrebna je dozvola, koja se dobija u ovlašćenim sportsko-ribolovnim udruženjima članicama Zajednice u Prokuplju, Kuršumliji, Nišu i drugim mestima na području, ili preko Ribolovačkog saveza. Godišnja dozvola za seniore na ribarskom području „Južna Morava 2” iznosila je 4.500 dinara, dnevna 1.000, a sedmodnevna 2.000 dinara. Za 2026. godinu redovna godišnja jedinstvena republička dozvola navodno iznosi 9.000 dinara.

Toplica
Izvor: fotografija sa interneta

Opšta pravila regiona za 2026. zabranjuju ribolov eksplozivom, električnom strujom, otrovima, harpunom, ostima, podvodnom puškom i vatrenim oružjem, kao i ribolov rukom i grabuljanjem, odnosno kačenjem ribe udicom za telo. Rekreativni ribolov noću zabranjen je od 21:00 do 03:00 tokom letnjeg računanja vremena, odnosno od 18:00 do 05:00 u zimskom periodu.

Po starijim opštim pravilima regiona, lovostaj za potočnu pastrmku traje od 1. oktobra do 1. marta. Za štuku traje od 1. februara do 31. marta, za smuđa od 1. marta do 30. aprila, a za šarana od 1. aprila do 31. maja. Klen, skobalj i mrena ne love se od 15. aprila do 31. maja, a som od 1. maja do 15. juna. Kečiga, moruna, linjak i zlatni karaš pod trajnom su zabranom lova.

Minimalna lovna mera za soma je 60 cm, dok za smuđa i štuku iznosi 40 cm. Šaran se može zadržati od 30 cm, klen i skobalj od 20 cm, a mrena i potočna pastrmka od 25 cm.

Izvori