Županijski kanal je slatkovodna tekućica povezana s Dravom, u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Peca se s pristupačnih obala, a prema starijim pravilima potrebna je ribolovna dozvola. Glavna lovina su štuka, šaran i som.
- Veličina
-
Dužina u regionu 31,1 km
O vodi
Županijski kanal pripada ribolovnom području Drava–Dunav. Ukupna dužina vodotoka je od 31,1 do 34,385 km, a njegov sliv zahvata 191,1 km² ravničarskog prostora. Nadmorska visina područja sliva kreće se približno od 100 do 155 m, dok je kod Kapinaca oko 155 m.
U gornjem dijelu kanal je širok oko 8 m, a pred ušćem u Dravu širi se do 25 m. Prosječna dubina je oko 1 m, ali znatno zavisi od vodostaja Drave. Za pecaroša to znači da dubinu na odabranom mjestu treba ponovo provjeriti pri promjeni vodostaja, naročito prije podešavanja plovka ili postavljanja mamca pri dnu.
Kanal služi kao migratorni koridor i mrjestilište za ribe iz Drave. Dio toka pripada području Natura 2000 HR2001006 „Županijski kanal (Gornje Bazje – Zidina)“, površine 151,32 ha, prvenstveno radi zaštite crnke. Područje ušća graniči i povezuje se s Regionalnim parkom Mura-Drava.
ŠRU „Šaran“ Bakić upravlja približno 10 km dugim sektorom od proširenja Crnac, južno od Budakovca, do ušća u Dravu kod Kapinaca. Upravljanje ostalim dijelovima toka vezano je za Zajednicu športskih ribolovnih udruga Virovitica i županijski Savez ŠRU. Pristupačne obale, naročito kod Crnca i na potezu od Kapinaca do ušća, omogućavaju ribolov bez traženja teško dostupnih mjesta.
Ribe u vodi
Štuka, šaran i som spadaju u ribu koja se ovdje uglavnom lovi. Štuka obično čeka plijen uz zaklon i rubove rastinja; varalicu vrijedi voditi uz samu ivicu takvih mjesta, posebno po slabijem svjetlu. Šaran hranu traži pri dnu, pa su mirna prezentacija mamca i umjereno prihranjivanje često važniji od stalnog prebacivanja. Som se obično aktivnije hrani pred sumrak i po mraku, a pri izvlačenju traži pouzdan pribor i mirnu ruku.
Klen i bolen daju povoda za pokretniji ribolov: prvom mamac treba ponuditi nenametljivo, dok se drugi često odaje udarcima po površini. Grgeč se može tražiti manjim varalicama. Za lakši pribor tu su bodorka i crvenperka, dok se uz njih love babuška i linjak. U kanalu žive i krupatica, deverika i uklija.
Smuđ povremeno zalazi iz Drave. Crnka je rijetka, strogo zaštićena autohtona vrsta čije je stanište u kanalu; nju treba ostaviti neuznemirenu.
Kako se peca
Peca se s uređene ili pristupačne obale. Na plovak se laganim priborom love crvenperka, bodorka, babuška, linjak i klen. Gliste i zrnasta hrana koriste se za mirnije vrste, a plovak treba podesiti tako da mamac prolazi kroz sloj u kojem riba uzima. Ako sitna riba stalno skida mamac, krupniji zalogaj može pomoći da se sačeka bolji griz.
Na dubinku se ciljaju šaran i som, s mamcem postavljenim pri dnu. Za takav ribolov dobro je prvo provjeriti dubinu i odabrati olovo koje drži mamac na mjestu bez nepotrebnog opterećenja. Snopovi glista, pijavice, žive ribice i sječene ribice pripadaju prirodnim mamcima koji se ovdje koriste za grabljivice.
Varaličarenje je namijenjeno lovu štuke, grgeča, bolena i soma. Koriste se vobleri i silikonski šedovi na džig glavama. U plićoj vodi varalicu treba voditi tako da ne ore stalno po dnu, a težinu džig glave prilagoditi dubini i toku. Za štuku je koristan predvez otporan na zube, dok pri lovu bolena vrijedi izbjeći nagle pokrete na obali.
Pristup vodi
Vodi se prilazi lokalnim i poljskim putevima duž nasipa i kanala iz pravca Budakovca, Kapinaca i Gornjeg Bazja. Posebno pristupačan i zanimljiv za ribolov je potez od Kapinaca do ušća u Dravu.
Drugi pristupačan potez nalazi se kod proširenja Crnac, južno od Budakovca.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, ribolov je dozvoljen uz ribolovnu dozvolu, koja se nabavlja kod ovlaštenika ribolovnog prava ili putem službene elektronske aplikacije Ministarstva poljoprivrede. Za godišnju dozvolu potreban je položen ribolovni ispit, dok se dnevne i višednevne izdaju bez ispita. Za sektor ŠRU „Šaran“ Bakić dozvole se prodaju u ribolovnom domu na ribnjaku u Bakiću ponedjeljkom, srijedom i petkom.
Cjenovnici ŠRU „Šaran“ Bakić za 2025. i 2026. godinu jednaki su: dnevna dozvola košta 20,00 €, trodnevna 40,00 €, a sedmodnevna 55,00 €. Godišnja dozvola za sve kategorije osim kadeta iznosi 100,00 €, dok je članarina za kadete 20,00 €.
Opšta pravila u Hrvatskoj dopuštaju najviše tri štapa sa po jednom udicom i zabranjuju lov i uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta. Noćni ribolov uređuje se internim planom upravljanja ovlaštenika. Lovostaj za štuku traje od 01.02. do 31.03, za smuđa i kečigu od 01.03. do 31.05, za šarana od 01.04. do 31.05, a za soma od 16.04. do 15.06.
Najmanja lovna mjera za štuku, smuđa, šarana i kečigu iznosi 40 cm, a za soma 60 cm. Ribe ispod najmanje lovne mjere moraju se odmah i neoštećene vratiti u vodu. Prema pravilima iz 2022. godine, izlov stranih, alohtonih vrsta je neograničen, a njihovo vraćanje u vodu zabranjeno.
Pravila iz 2022. godine nalažu da se prije napuštanja vode zadržani ulov evidentira elektronski kroz aplikaciju mRibič. Zadržani primjerci šarana, smuđa, štuke i soma nakon ribolova, a prije odlaska s vode, označavaju se odsijecanjem donjeg dijela repne peraje, osim primjeraka namijenjenih prepariranju.