Vinodolski kanal je morska voda između kopnene obale i Krka, u primorskoj oblasti Hrvatske. Peca se s obale i iz čamca, uz dozvolu i ograničenja mjesta, pribora i ulova prema pravilima iz 2026. Među ribama su orada, brancin, zubatac i palamida.
O vodi
Vinodolski kanal razdvaja kopnenu obalu od Krka i pripada ribolovnoj zoni E. Dug je približno od 18 do 19 km, odnosno oko 11 morskih milja, a prosječna dubina mu je oko 45 m. Prema starijim podacima, najveća dubina je od 53 do 59 m, dok se širina kreće od 0,5 do 8 km; u morskim miljama navodi se raspon od 0,7 do 4,5.
Priobalno vodno tijelo Vinodolski kanal, oznake O423-VIK, obuhvata 455,41 km². Za upravljanje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprava ribarstva.
U uvalama Teplo i Žrnovnica podzemni i nadzemni izvori slatke vode privlače bijelu ribu. Na obali Krka, od rta Glavina prema jugu, nalazi se Posebni ornitološki rezervat Glavine – Mala Luka, poznat i kao Kuntrep. Kanal se može pecati s kopnene i ostrvske obale, kao i iz plovila.
Ribe u vodi
Orada, koju pecaroši zovu i komarča, i brancin, odnosno lubin, među vrstama su Vinodolskog kanala. Oradu obično vrijedi tražiti uz dno, na prelazima pijeska i kamenja, uz strpljivo čekanje da ponese mamac. Brancin se često približava obali po slabijem svjetlu i uz zamućenu vodu; varaličarenje uz promjene brzine vođenja tada je uobičajen izbor.
Šarag i fratar obično se traže uz kamen i zaklone, gdje pribor treba držati pod kontrolom da riba poslije udarca ne uđe u procjep. Arbun se hrani pri dnu, pa mu se mamac najčešće nudi kančenicom. Zubatac je grabljivica za koju su važni pažljivo vođenje mamca i pouzdan predvez, naročito uz neravno dno.
U kanalu žive i oslić i ugotica, a morski psi i raže čine dio riblje landovine. Skuša i palamida pripadaju pokretnoj plavoj ribi: obično ih treba tražiti tamo gdje se okuplja sitna riba, umjesto dugo čekati na praznom mjestu. Faunu kanala dopunjuju hobotnica i škamp.
Kako se peca
Ovdje se peca s obale i iz brodice ili čamca. Kančenica i odmet koriste se za ribolov s dna, s obale ili iz usidrene odnosno plutajuće brodice, naročito na muljevito-pjeskovitom dnu sredine kanala. Tako se ciljaju ugotica i oslić, ali i morski psi i raže. Pri puštanju pribora prema dnu korisno je održavati zategnut povraz, da se osjeti dodir i izbjegne nepotrebno zapinjanje.
Panula se koristi za krupnije predatore i plavu ribu, uključujući skušu i tunu. Za nju se posebno koriste živa iglica ili imitacija iglice. Među ostalim mamcima su srdela, manja jeguljica i veliki morski crv, poznat i kao trapula; izbor i veličinu mamca treba prilagoditi ciljanoj ribi i udici.
Za lignju i sipu koriste se skosavice i povrazi s kukom. Skosavicu je korisno voditi odmjerenim podizanjima i zastojima, a zakačenog glavonošca izvlačiti ravnomjerno, bez naglog trzanja. Ribolov s mola u lukama prema pravilima iz 2026. dozvoljen je samo na mjestima koja je lučka uprava odredila i označila.
Pristup vodi
S kopnene strane vodi se pristupa duž obale kod Crikvenice i Selca, zatim kod Novog Vinodolskog, Jadranova i Dramlja. Na Krku su prilazi s obale kod Šila, Vrbnika i Klimna.
Kod Novog Vinodolskog kao produktivna ribolovna mjesta izdvajaju se ušće Suhe Ričine i područje podno Lopara. Uvale Teplo i Žrnovnica takođe su ribolovna mjesta na kojima izvori slatke vode privlače bijelu ribu.
Pravila i dozvole
Prema pravilima za 2026. godinu, za ribolov je potrebna rekreacijska ili sportska dozvola. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva, u područnim ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko HSSRM-a i učlanjenih klubova. Mlađi od 14 godina mogu bez dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Prema cjenovniku od 1. juna 2026, jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €; godišnja rekreacijska dozvola za odrasle do 65 godina košta 66,36 €, a sportska 46,45 €.
Na kanal se primjenjuju opšta morska pravila Hrvatske. Prema pravilima iz 2026, ribolov je zabranjen na uređenim kupalištima i plažama od 1. maja do 1. oktobra, u lukama i lučicama osim na posebno označenim mjestima lučke uprave, kao i u neposrednoj blizini uzgajališta. Prodaja ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova strogo je zabranjena.
U rekreacijskom ribolovu prema pravilima iz 2026. dozvoljeni su najviše dva odmeta, dvije kančenice i dvije panule, kao i dva povraza s kukom za glavonošce i dvije naprave za vađenje morskog crva. Lov glavonožaca povrazom s kukom uz vještačku rasvjetu zahtijeva posebnu dozvolu, a sezonska zabrana takvog lova počinje 1. marta.
Za većinu morskih vrsta riba prema pravilima iz 2026. nema propisanog lovostaja. Lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, za kirnje od 1. jula do 31. avgusta, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta. Jastog i hlap su u lovostaju od 1. septembra do 15. maja; navedeni termini zasnivaju se na pravilniku iz 2023. s izmjenama iz 2024. godine.
Prema pravilima iz 2026, dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma kojim se limit prelazi. Dozvoljeno je zadržati najviše dva primjerka hobotnice dnevno.
Prema pravilniku iz 2023. s izmjenama iz 2024, najmanja mjera za brancina je 25 cm, za oradu 20 cm, a za zubaca 30 cm. Kod gofa mjera je 35 cm, palamide 40 cm i škrpine 25 cm. Arbun mora imati najmanje 15 cm, fratar 18 cm, a batoglavac 17 cm. Za jegulju najmanja mjera iznosi 35 cm, za kavalu 30 cm i za kirnje 45 cm, dok je najmanja dozvoljena masa hobotnice 1 kg. Svi nedorasli primjerci moraju se odmah vratiti u more.