Una je slatkovodna rijeka u Hrvatskoj, sa ribolovnim dionicama u oblastima Hrvatske Kostajnice, Dvora i Hrvatske Dubice. Peca se sa obale i iz manjih čamaca, a prema starijim podacima potrebna je dozvola za slatke vode. Među ribama koje privlače pecaroše su mladica, štuka, som i smuđ.
- Veličina
-
Dužina u regionu 178,5 km
O vodi
Una izvire kod Donje Suvaje, na približno 448 m nadmorske visine, a u Savu se ulijeva kod Jasenovca. Prema starijim podacima, ukupna dužina rijeke kreće se od 178,5 do 212,5 km. Sliv Une obuhvata 9.368 km², od čega je približno 1.686 km² u Hrvatskoj.
Kod Hrvatske Kostajnice smjenjuju se sedrene barijere, plićaci, dublji mirni limani i prijelazi između brze i mirne vode. Na opisanim sedrenim plićinama prosječna poprečna dubina kreće se od 10 do 100 cm, dok u dubljim limanima voda dostiže oko 3 m. Takva smjena dubine traži pažljivo biranje mjesta i prilagođavanje prezentacije mamca.
Peca se sa obale i iz manjih čamaca, ali sedrene prepreke, plićaci i uski kanali, koje ovdje zovu oluci, ponegdje otežavaju plovidbu. Donjih 15 km toka do ušća klasifikovano je kao vodni put.
Ribolovnim dionicama upravljaju udruženja „Una“ iz Hrvatske Kostajnice, „Sedra“ iz Divuše i „Mladica“ iz Hrvatske Dubice. Dionica udruženja „Mladica“ duga je 38 km i proteže se od ulaza u Slabinju do ulaza u Tanac. Ovlašćenici sprovode poribljavanje prema planovima upravljanja.
Gornji dio toka i vrelo proglašeni su hidrološkim spomenikom prirode 1968. godine. Opisani dio Une pripada području ekološke mreže Natura 2000 HR2000463 „Dolina Une“, površine 4.276,23 ha, dok ušće kod Jasenovca dotiče Park prirode Lonjsko polje.
Ribe u vodi
Mladica, štuka, som i smuđ žive u Uni i poribljavaju se prema planovima upravljanja. Za mladicu se obično pretražuju dublji prolazi i rubovi jače struje, naročito u hladnijem dijelu godine izvan lovostaja. Štuka češće vreba iz zasjede uz zaklon i mirniju vodu, pa varalicu vrijedi voditi uz samu ivicu takvih mjesta.
Som se obično drži dubljeg zaklona i aktivnije traži hranu pri slabijem svjetlu. Smuđ se često traži uz dno, na prijelazu dubine i struje; sporija prezentacija i dobar dodir s mamcem pomažu da se osjeti i tih udarac. Šaran takođe živi u Uni, a za njega se obično biraju mirniji dijelovi i mamac polaže na dno.
Klen, mrena, plotica i podust zanimljivi su pecarošu koji voli da prati plovak kroz struju. Klen se često hrani uz zaklon i na granici toka, dok mrena i podust hranu uzimaju bliže dnu. Plotica se obično traži u jatu, pa pravilno vođenje mamca kroz isti prolaz može donijeti više grizeva.
Uz njih u Uni žive klenić i potočna mrena. Deverika i linjak pripadaju ribama koje se obično traže u mirnijoj vodi, dok bucov, poznat i kao bolen, često odaje aktivnost napadima pri površini. Grgeč se rado zadržava uz zaklon, a jez uz rubove struje; manić je vrsta kojoj više odgovara hladnija voda.
Sitniji riblji svijet čine i peš i vretenac, odnosno mali vretenac. Prisutni su veliki vijun i zlatni vijun, kao i Keslerova krkuša i bjeloperajna krkuša. U Uni žive i babuška, čikov i pliska.
Kako se peca
Sa obale se može pecati na plovak, varaličariti ili loviti na dnu, a koriste se i manji čamci. Kod Hrvatske Kostajnice pažnju privlače sedrene barijere, limani i prijelazi između brze i mirne vode. Pri kretanju čamcem treba računati na sedrene prepreke, plićake i uske kanale.
Ribolov na plovak je čest, a održavaju se i takmičenja u lovu ribe udicom na plovak. Njime se ciljaju klen, mrena, plotica i podust. Dubinu treba podesiti tako da mamac prolazi slojem u kojem riba uzima hranu; za ribu koja se hrani pri dnu korisno je blago usporavanje plovka, bez neprirodnog podizanja mamca.
Varaličarenje je usmjereno na mladicu, štuku, smuđa, bucova, soma i klena. Koriste se vobleri, kašike i silikonski mamci. Na prijelazu iz brzaka u liman varalicu vrijedi voditi uz samu granicu struje, a za pretraživanje dna birati težinu kojom se zadržava dodir s podlogom bez stalnog zapinjanja.
Dubinski ribolov namijenjen je lovu soma, šarana i mrene. Težinu olova treba prilagoditi struji tako da sistem ostaje na izabranom mjestu, a vrh štapa jasno pokazuje griz. Ribolov prirodnim mamcima obuhvata kedere za grabljivice, dok se za bijelu ribu koriste gliste i crvi, kao i hljeb i tjestenina.
Pristup vodi
U Hrvatskoj Kostajnici vodi se prilazi duž gradske obale, ispod gradskih mostova i kod kupališta Kavrlja. Prilazi postoje i u Mađarima kod crkve sv. Antuna Padovanskog te kod hotela Central.
U oblasti Dvora pristupi rijeci nalaze se duž dionica kod Kuljana i Divuše. U oblasti Hrvatske Dubice vodi se prilazi kod Slabinje, Predora i Tanca.
Za dolazak automobilom koriste se javna parkirališta u naseljima i gradskim zonama uz obalu. U Ulici Kavrlja u Hrvatskoj Kostajnici, uz prostorije lokalnog kajak-kanu kluba, uređen je pristup vodi sa spustom za čamce.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za sportski ili rekreativni ribolov na Uni potrebna je važeća dozvola za slatke vode, koja se dobija kod ovlašćenika ribolovnog prava, na njihovim prodajnim mjestima u ugostiteljskim i trgovačkim objektima u Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru i Hrvatskoj Dubici, kao i putem ovlašćene elektronske distribucije. Za 2026. godinu fiksni dio naknade iznosi 2,65 EUR za dnevnu, 6,64 EUR za trodnevnu i 9,29 EUR za sedmodnevnu dozvolu. Na to se dodaje promjenljivi dio ovlašćenika; uobičajena ukupna cijena jednodnevne dozvole u Hrvatskoj je od 15,00 do 20,00 EUR.
Prema opštim pravilima iz 2005. godine, sa izmjenama iz 2006, lovostaj za mladicu traje od 16. februara do 30. septembra, a za štuku od 1. februara do 31. marta. Smuđ je u lovostaju od 1. marta do 31. maja, som od 16. aprila do 15. juna, a šaran od 1. aprila do 31. maja.
Dnevni ulov određuje se planom upravljanja ovlašćenika. Prema pravilima iz 2021. godine, ulov koji se zadržava mora se evidentirati i prije napuštanja ribolovnog mjesta označiti odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja. Prema Zakonu iz 2019. i Pravilniku iz 2021. godine, uslove noćnog ribolova određuju interni akti i plan upravljanja ovlašćenika.
Najmanje lovne mjere prema opštim pravilima iz 2005. godine iznose 80 cm za mladicu i 60 cm za soma, dok je za štuku, smuđa i šarana mjera 40 cm.