Ravski kanal je morska voda u Hrvatskoj, između Rave i Dugog otoka. Peca se s obale, molova i iz čamca; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz poštovanje zaštitne zone uzgajališta. Među ribama su orada, brancin, arbun i zubatac.
O vodi
Ravski kanal je slana morska voda uz Ravu i Dugi otok, pod upravom Uprave ribarstva nadležnog ministarstva. Pecarošu su dostupni obala, lokalni lučki molovi i pristaništa, a iz čamca se može pecati po kanalu. Obali se prilazi preko Vele Rave i Male Rave, kao i iz uvala Dugog otoka prema Žmanu i Luci.
Pličina u najužem dijelu kanala duboka je 10,1 m, dok je u području uzgajališta dubina oko 44 m. Na lokaciji Velo žalo nalazi se veliko kavezno uzgajalište bijele ribe, uz koje je pri plovidbi i ribolovu potrebno poštovati zaštitnu zonu.
Podmorje nastanjuju posidonija i pridneni organizmi, među kojima su školjke, spužve i ježinci. Kanal ulazi u obuhvat priobalnog vodnog tijela i dio je ekološke mreže Natura 2000, u području „Srednji kanal – Murtersko more”.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča ili podlanica, živi u kanalu i oko marikulturnih kaveza, gdje se mora poštovati zaštitna zona. Obično traži hranu uz dno, naročito na prelazima pijeska, kamenja i obraslog terena. Za nju vrijedi ostaviti mamac mirno i ne žuriti s kontrom pri prvom pomjeranju strune.
Brancin, odnosno lubin, obično je aktivniji pri slabijem svjetlu i u uzburkanom moru. Varaličari ga traže uz obalu i mjesta na kojima se okuplja sitna riba, uz promjenu brzine vođenja prije promjene mjesta. Zubatac se najčešće traži uz izraženije promjene dubine i tvrdo dno, a pouzdan pribor i kontrolisana kočnica važni su kada povuče prema zaklonu.
Arbun se ovdje zove i rumenac. Hranu uzima pri dnu, pa osjetljiv vrh i stalan kontakt s mamcem pomažu da se prepozna sitno čupkanje. Prema starijim podacima, lovljeni su krupni arbuni mase od 40 do 80 dekagrama.
U kanalu živi i hama, a lovi se i lignja. Za lignju su sumrak i promjene svjetla često dobar trenutak; poslije podizanja mamca treba ostaviti kratku pauzu i pratiti strunu, jer se kačenje nerijetko osjeti samo kao dodatna težina.
Kako se peca
Ovdje se peca s obale, lokalnih lučkih molova i pristaništa, ali i iz čamca po kanalu, uz držanje sigurnosne udaljenosti od marikulturnih kaveza. Za ribolov na dnu koriste se kančanica ili odmet, a očišćena dagnja pokazala se kao veoma efikasan mamac za krupnije arbune. Olovo treba da drži mamac pri dnu, ali da pribor ostane dovoljno osjetljiv da pokaže griz.
Lignjolov se praktikuje skosavicama i peškafondom. Skosavice vodi odmjerenim podizanjem i pauzama, a pri izvlačenju održavaj ravnomjerno zategnutu strunu, bez naglih trzaja. Peškafondo se spušta prema dnu, uz pažljivo praćenje kontakta kako bi se smanjilo zapinjanje.
Pristup vodi
Na R avi se obali prilazi preko naselja i lučica Vela Rava i Mala Rava. S druge strane kanala pristup je moguć iz uvala na obali Dugog otoka prema naseljima Žman i Luka.
Za pecanje su dostupni lokalni lučki molovi i pristaništa, uključujući molove i uvale Marnica i Paladinica.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, za rekreativni ili sportski ribolov potrebna je dozvola. Nabavlja se putem internet prodavnice Uprave ribarstva na ribarstvo.mps.hr, u područnim ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, uključujući turističke agencije i ribolovne klubove za sportski ribolov. Za 2026. godinu cijena rekreativne dozvole iznosi 10 € za jedan dan, 25 € za tri dana i 45 € za sedam dana.
Za 2026. godinu dnevni ulov ograničen je na 5 kg morske ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost prekoračenja za težinu jedne veće ribe. Dodatno je dozvoljeno zadržati najviše 2 jedinke hobotnice i 1 jedinku kirnje dnevno.
