Pirovački zaljev u Hrvatskoj, u oblasti Pirovca, morska je voda razvedene obale, s plitkim uvalama i dubinama do 24 m. Peca se sa obale, malih molova i iz čamca, uz dozvolu prema pravilima za 2026. godinu. Među glavnim metama su orada, brancin i lica.
O vodi
Pirovački zaljev usječen je u kopno oko 12 km, odnosno oko 7 nautičkih milja, a širok je do 2 nautičke milje. Uz Pirovac je obala urbana, dok je nasuprotna, južna strana mirnija i divlja, sa brojnim plitkim uvalama. Jazine, Makirina, Kapelica i Prosika pripadaju tom razvedenom priobalju, gdje se može pecati sa obale i malih molova, dok čamac otvara mogućnost ribolova dalje od kraja.
Dubine dosežu do 24 m, pa zaljev uz plitke uvale ima i dublju vodu. Plovan je za brodove do 6 m gaza. U njemu se nalazi ostrvce Sustipanac, površine 0,012556 km².
Zaljev je prirodno mrjestilište riba i školjkaša, a proglašen je osjetljivim i eutrofnim područjem u pogledu ograničavanja nutrijenata. Na oko 3,5 km nalazi se Park prirode Vransko jezero, čije se vode kanalom Prosika ulivaju u zaljev.
Akvatorijem upravlja Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske preko Uprave ribarstva. Sportski ribolov sprovodi se i preko HSSRM-a i lokalnih sportsko-ribolovnih udruženja.
Ribe u vodi
Orada, poznata i kao komarča, jedna je od glavnih meta pridnenog ribolova u zaljevu. Obično traži hranu pri dnu, uz prelaze pijeska, kamenja i školjkastih površina. Kada grize oprezno, slobodno izvlačenje najlona i strpljenje prije kontre često znače više od čestog premještanja mamca.
Brancin, odnosno lubin, i lica mete su varaličara. Brancin se obično traži uz zaklon i mjesta gdje se okuplja sitna riba, naročito u svitanje, sumrak i po uzburkanoj vodi. Lica je pokretljiv grabljivac: vrijedi pratiti aktivnost sitne ribe i varalicu voditi življe, uz pribor koji ostavlja dovoljno rezerve za snažan bijeg.
U zaljevu žive arbun i ovčica, koje se obično traže mamcem pri dnu. Fratar, kantar, pic i šarag dopunjuju lovinu uz tvrđe dno i zaklone; za takav ribolov korisno je da mamac ostane blizu dna, ali da se sistem ne vuče nepotrebno preko prepreka.
Prisutni su i cipal i jegulja. Cipal često zahtijeva finiji pribor i nenametljivo ponuđen mamac, dok je jegulja obično aktivnija u sumrak i noću. U zaljevu ima lignji i sipe, a dagnje ovdje imaju prirodno stanište i uzgajalište.
Kako se peca
Sa obale se peca i sa stijena i sa malih molova u mirnim uvalama, naročito na južnoj strani nasuprot Pirovca. Za oradu i druge ribe koje uzimaju hranu pri dnu koristi se pridneni ribolov odmetom. Klizni sistem olova, otpušten najlon ispod gumice ili sistem sa slobodnim hodom špulne dopuštaju ribi da ponese mamac bez naglog otpora.
Na udicu se stavljaju gambori, školjke ili meso volka. Koriste se i srdela i komadići lignje, a među mamcima su veliki morski crv i bibi. U jesen se preporučuje obilan mamac; važno je da vrh udice ostane dovoljno slobodan za sigurnu kontru.
Tokom ljeta primjenjuje se varaličarenje sa obale ili iz plovila, a cilj su brancin i lica. Brancinu se varalice obično vode uz zaklon i promjene pravca obale, dok se za licu može pretraživati širi pojas vode bržim vođenjem. Kočnicu treba podesiti tako da primi prvi snažan bijeg, naročito kada se peca blizu prepreka.
Iz čamca se koriste kančenica i panula. Kančenicom se mamac spušta prema dnu, pa treba održavati kontakt s priborom bez suvišnog zatezanja. Kod panule je važno da se mamac ili varalica kreću pravilno i da se pribor ne zapliće pri promjeni pravca.
Pristup vodi
Urbani prilaz razvedenoj obali nalazi se uz naselje Pirovac. Za dolazak automobilom postoje uređeni parking uz luku i gradska parkirališta. U Pirovcu je i luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.
Nasuprot Pirovcu, na južnoj strani zaljeva, obala je mirnija i divlja, sa brojnim plitkim uvalama. Tu su Jazine, Makirina, Kapelica i Prosika. Za pecanje se koriste i mali molovi u mirnim uvalama, naročito na toj južnoj strani.
Pravila i dozvole
Prema opštim pravilima za Hrvatsku za 2026. godinu, za ribolov je potrebna dozvola. Kupuje se putem internet prodavnice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, dok se sportske dozvole dobijaju u ribolovnim klubovima članovima HSSRM-a. Djeca mlađa od 14 godina smiju bez dozvole loviti odmetom sa jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Dnevna rekreativna ili sportska dozvola za 2026. košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Za 2025. i 2026. godinu godišnja rekreativna dozvola za punoljetne osobe do 65 godina košta 66,36 €, a godišnja sportska 46,45 €, uz dodatnih 10 € za HSSRM i članarinu matičnom klubu.
Prema starijim podacima, veći dio zaljeva zaštićen je od privrednog ribolova i povlačnih mreža kao prirodno mrjestilište riba, školjkaša i mekušaca. > Opštim pravilima zabranjen je ribolov eksplozivom, strujom i otrovima; podvodna puška zabranjena je uz ronilačke aparate, a dozvoljena isključivo u sportskom ribolovu osobama starijim od 16 godina uz odgovarajuću dozvolu.
Prema pravilima za 2026, noćni ribolov je dozvoljen. Za korišćenje vještačke rasvjete, odnosno ferala, pri noćnom lovu ostima ili kukom za glavonošce potrebna je posebna dozvola.
Za većinu morskih vrsta riba nema lovostaja prema pravilima za 2026. Pravilnik za 2023, primijenjen i u pravilima za 2026, propisuje lovostaj za kavalu od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za lampugu traje od 1. januara do 14. avgusta, dok je za jastoga i hlapa od 1. septembra do 5. maja.
Dnevni ulov u rekreativnom i sportskom ribolovu prema pravilima za 2026. ograničen je na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu. Dozvoljeno je prekoračenje za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma kojim se taj limit prelazi.
Najmanje mjere iz Pravilnika za 2023, primijenjene i u pravilima za 2026, iznose 25 cm za brancina i škrpinu, a 20 cm za oradu. Zubatac i kavala moraju imati najmanje 30 cm, gof i jegulja 35 cm, a palamida 40 cm. Za arbuna je mjera 15 cm, za fratra i kantara 18 cm, a za inćuna 9 cm. Najmanja dozvoljena masa hobotnice je 1 kg.