Pakleni otoci su morsko otočje uz jugozapadnu obalu Hvara, u Hrvatskoj. U okolnom moru odvija se privredni, sportski i rekreacijski ribolov; prema starijim pravilima, za pecanje s obale i iz čamca potrebna je dozvola. Među ribama ovog područja su zubac, gof, orada i kavala.
O vodi
Pakleni otoci, poznati i kao Paklinski otoci i Isole Spalmadori, leže uz jugozapadnu obalu Hvara. U njihovom slanom moru odvija se privredni, sportski i rekreacijski ribolov. Ribolovne pošte nalaze se oko Vodnjaka i drugih otočića zapadno od Svetog Klementa, kao i oko Stambedra i hridi Pločica južno od njega.
Sveti Klement je najveći otok, površine 5,4 km², a na njemu se nalazi ACI marina Palmižana. Do otočja se iz Hvara dolazi brodicama i taksi-brodovima, s vezama prema Jerolimu, Stipanskoj, Ždrilcima i Palmižani.
Pakleni otoci proglašeni su značajnim krajobrazom 1968. godine. Kopneni dio značajnog krajobraza zauzima 7,12 km², dok morski dio područja ekološke mreže Natura 2000 HR3000095 Pakleni otoci obuhvata 19,96 km². Kopnenim zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže upravlja Javna ustanova „More i krš”. Najviši vrh otočja je Glavica, visoka 94 m.
Ribe u vodi
U moru oko Paržnja Velog i Malog, Stambedra i hridi Pločica žive zubac i gof, a tu su i orada, koju zovu i komarča, te kavala. Zubac se obično traži uz kamenito dno i prelaze u dubinu, naročito u svitanje i predveče. Gof je snažan plivač koji prati sitnu ribu; kad se zakači, pribor i kočnica moraju da podnesu nagao bijeg.
Orada obično uzima hranu s dna, pa se lovi uz pažljivo položen mamac i strpljivo čekanje da ga ponese. Kavala se drži zaklona i kamenitih rupa, a aktivnija je pri slabijem svjetlu. U istom području žive šarag, salpa i kirnja. Šarag često obilazi kamenite obale, salpa pase obraštaj, dok kirnja zaklon traži uz stijene i u rupama.
U podmorju su prisutni i murina i matulčić, kao i rak jastog. Crnej je vezan i za lokalnu ribarsku praksu: kod Pokonjeg dola i Galešnika ribari su 2024. pokušavali da ga love mrežom, usmjeravajući ribu bijelim kamenom.
Kako se peca
Ovdje se peca s obale i iz čamca, uz odgovarajuću dozvolu. Za oradu se obično bira odmet, s mamcem položenim na dno; školjke i morski crvi uobičajen su izbor. Pribor treba uskladiti s dnom, jer preteško olovo lako zapinje među kamenjem, a prelagano ne zadržava mamac na mjestu.
Zubac i gof obično se traže panulom ili džigingom iz čamca. Kod džiginga je važno održavati kontakt s varalicom i kontrolisati spuštanje, jer udarac može doći i dok varalica tone. Za pecaroša je korisnije pažljivo pretražiti prelaz uz dno nego nasumično mijenjati položaj.
Kod Pokonjeg dola i Galešnika ribari su 2024. lovili crneje mrežom tako što su ih bijelim kamenom, lokalno zvanim „mažor”, usmjeravali prema mreži. To je lokalna ribarska praksa; za rekreacijsko pecanje treba ostati pri priboru dozvoljenom odgovarajućom dozvolom.
Pristup vodi
Iz Hvara prema Jerolimu, Stipanskoj, Ždrilcima i Palmižani voze brodice i taksi-brodovi. Na Jerolimu i Marinkovcu postoje pristani.
Kod svjetionika na Velom Vodnjaku nalazi se mali servisni pristan. ACI marina Palmižana nalazi se na Svetom Klementu.
Pravila i dozvole
Prema starijim opštim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, potrebna je dozvola i za ribolov s obale i za ribolov iz čamca. Rekreacijska dozvola kupuje se elektronski preko Uprave ribarstva, u njenim ispostavama ili kod ovlašćenih prodavaca, dok se sportska pribavlja preko klubova i Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru. Za 2026. jednodnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €, jednako za sportski i rekreacijski ribolov. Godišnja rekreacijska dozvola za punoljetne osobe mlađe od 65 godina iznosi 66,36 €.
