Otok Ilovik je morski ribolovni akvatorij u Hrvatskoj, oko Ilovika i kanala prema Svetom Petru. Peca se sa obale, rive i iz čamca, uz dozvolu i opšta morska pravila. Među zanimljivim lovinama su zubatac, orada, brancin i gof.
O vodi
Akvatorij oko ostrva Ilovik, poznatog i kao Asinello, ima brojne uvale i obalu pristupačnu sa svih strana. Pješčana uvala Paržine, Nozdra i obalni pojas uz naselje Ilovik daju različita mjesta za ribolov sa kopna, dok se iz čamca peca u kanalu i na okolnim ribolovnim mjestima.
Između Ilovika i Svetog Petra nalazi se organizovano nautičko sidrište pod koncesijom. U naselju su mjesna luka, nova i stara riva, odnosno mandrač, i uređeni privezi. Ribolov se ovdje odvija i uz lučku infrastrukturu i u akvatoriju kojim prolaze plovila.
Dubina u sredini plovnog puta između Ilovika i Svetog Petra iznosi oko 6 m, a uz kraj kanala oko 1,5 m. Na južnom izlazu iz prolaza, kod svjetionika na ostrvcetu Sveti Petar, more je duboko oko 10 m. Oko 300 m zapadno od obale dubine su od 30 do 40 m, pa se pri izboru otežanja i dužine strune računa na znatnu razliku između priobalja i dubljih mjesta.
Ribe u vodi
Zubatac i gof su lovine zbog kojih se pažljivo priprema pribor za panulu. Zubatac se obično traži uz tvrdo dno i prelaze u dubinu, naročito u svitanje i predveče. Gof je snažan plivač koji prati sitnu ribu; za njega dobro podešena kočnica znači više od grubog zatezanja.
Orada, koju pecaroši zovu i komarča, najčešće se traži pri dnu, na prelazima pijeska i kamenja. Mamac treba da leži prirodno, a s kontrom ne valja žuriti dok riba tek ispituje zalogaj. Brancin, odnosno lubin, često prilazi obali pri slabijem svjetlu i u uzburkanom moru; varalicu mu obično vrijedi voditi uz rubove i promjene dubine.
Uz priobalje se love šarag i pic, a u akvatoriju su prisutni i kavala i škarpina. Cipal i salpa traže drugačiji, osjetljiviji pristup od onog kojim se cilja ugor. Za arbuna je uobičajen ribolov pri dnu, s priborom na kojem se jasno osjeti sitniji trzaj.
Palamida i lokarda pripadaju pokretljivijoj lovini, a tu su i iglica i srdela. Kad se sitna riba sabije pri površini, pecarošu to može biti znak da pažljivije osmotri okolno more. Lignja, sipa i hobotnica dopunjuju ulov glavonošcima; kod lova skosavicom važno je održavati kontakt s mamcem i izvlačiti ravnomjerno, bez naglih trzaja.
Kako se peca
Sa obale se koristi teški odmet na dnu, a peca se i sa mola i rive u luci i naselju. Za takav ribolov otežanje se bira prema dubini i kretanju mora, tako da mamac ostane na odabranom mjestu. Iz čamca, u kanalu i na okolnim ribolovnim mjestima, koristi se kančenica; pri spuštanju pribora korisno je stalno pratiti dodir s dnom.
Za zubaca i gofa koriste se lagana i teška panula. Živa iglica služi za obje lovine, dok je živa ili mrtva lignja glavni mamac za zubaca. Pri panulavanju mamac treba da se kreće prirodno, bez okretanja oko svoje ose, a pribor da izdrži prvi snažan bijeg zakačene ribe.
Varaličarenje vještačkim varalicama takođe je zastupljeno. Brancin se obično traži sporijim vođenjem uz obalu, dok se za pokretljiviju lovinu brzina i dubina vođenja prilagođavaju onome što se vidi na površini. Među tehnikama je i podvodni ribolov na dah.
Lignje i sipe love se skosavicama sa obale i iz čamca, uz lignjare i peškafonde. Poslije podizanja mamca korisna je kratka pauza, jer glavonožac često prihvati skosavicu dok ona tone. Tradicionalno se lignje love i noću iz batane uz vještačku rasvjetu, za šta je potrebna posebna dozvola uz godišnju.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata sipu, živog cipla i šaruna, kao i svježu ili usoljenu srdelu. Koriste se i veliki morski crv i bibi, a među mamcima je dagnja. Za oradu se koristi i sir. Mekši mamac treba pažljivo učvrstiti na udici da izdrži zabacivanje, a da ne izgubi prirodno kretanje.
Pristup vodi
Automobili se ostavljaju na Lošinju, na primjer u uvali Mrtvaška, odakle saobraća brodska linija do Ilovika. Uz naselje se nalaze obalni pojas i gradska plaža, za koju nema parkinga.
Obala je pristupačna sa svih strana i ima brojne uvale. Pješčana plaža Paržine nalazi se na južnoj odnosno jugoistočnoj strani ostrva, dok je Nozdra na sjeverozapadu. U naselju se vodi prilazi preko mjesne luke, nove i stare rive, odnosno mandrača, uz uređene priveze.
Pravila i dozvole
Prema opštim morskim pravilima u Hrvatskoj za 2026. godinu, za sportski i rekreacijski ribolov potrebna je dozvola i sa obale i iz plovila. Rekreacijske dozvole kupuju se preko internet prodavnice Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske preko klubova članova HSSRM. Osobe mlađe od 14 godina mogu bez dozvole loviti odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
Cijene kratkoročnih dozvola za 2026. iznose 10 EUR za dnevnu, 25 EUR za trodnevnu i 45 EUR za sedmodnevnu dozvolu. Godišnja dozvola za punoljetne osobe do 65 godina iznosi 66,36 EUR za rekreacijski, a 46,45 EUR za sportski ribolov; uz sportsku se dodatno plaća članarina HSSRM i matičnom klubu. Za starije od 65 godina i penzionere cijena je niža. Dnevna dozvola počinje važiti najranije jedan sat nakon kupovine.
Prema starijim podacima, dozvola se mogla nabaviti i na lokalnom prodajnom mjestu na Iloviku, a za parangal, vrše, osti i lov na veliku ribu potrebna je posebna dozvola. Pravila za 2026. dopuštaju po ribolovcu do dva odmeta, do dvije kančenice, do dvije panule i do dva povraza s kukom za glavonošce. U sportskom ribolovu starijima od 16 godina dopuštene su i do dvije podvodne puške. Za ribolov uz vještačku rasvjetu obavezna je posebna dozvola uz godišnju; ona važi isključivo za ribolov ostima ili kukom za glavonošce. Prodaja ulova je zabranjena.
Prema opštim pravilima iz 2023. godine, lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta. Za lampugu traje od 1. januara do 14. avgusta, dok za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 5. maja.
Dnevni ulov je prema pravilima za 2026. ograničen na 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dozvoljeno prekoračenje za masu jedne ribe kojom se prelazi 5 kg. Masa živih školjkaša i puževa smije biti do 2 kg, osim dagnji, kojih smije biti do 5 kg.
Minimalne lovne mjere iz 2023. za oradu su 20 cm, za brancina 25 cm, za zubaca 30 cm, a za gofa 35 cm. Škrpina mora imati najmanje 25 cm, palamida 40 cm, kavala 30 cm, a kirnje 45 cm. Za fratra i kantara mjera je 18 cm, za batoglavca 17 cm, a za arbuna 15 cm. Inćun mora imati najmanje 9 cm, jegulja 35 cm, dok je za hobotnicu najmanja masa 1 kg. Primjerci ispod mjere moraju se odmah vratiti u more.