More oko otoka Drvenika Velog u Hrvatskoj, u oblasti Drveničkog kanala, peca se sa stjenovite obale, molova i iz plovila. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, uz poseban izuzetak za djecu. Orada, brancin, zubatac i arbun neke su od riba koje ovdje čekaju pecaroša.
O vodi
Drvenik Veli, poznat i kao Zirona Grande, okružen je slanim morem u kojem se smjenjuju stjenoviti rtovi, obodne uvale i dublji kanal. More oko otoka pripada unutrašnjem ribolovnom moru, ribolovnoj zoni G i podzonama G2 i G3. Za pecaroša to znači izbor između obale, lučkih molova i izlaska čamcem ili brodicom.
Grabule, Mala Luka, Pernatica i Solinska nude uvale za ribolov, dok su rt Širan i Drvenički kanal drugačiji izbor od zaklonjenijih priobalnih mjesta. Dubine priobalnih uvala kreću se oko 3 do 20 m. Sidrište u vanjskom dijelu uvale Drvenik Veliki duboko je od 30 do 40 m, a sredina Drveničkog kanala od 59 do 79 m.
Uvala Krknjaši, poznata kao Plava laguna, leži između otoka i otočića Krknjaš Veli i Krknjaš Mali. Njen akvatorij obuhvaćen je mrežom Natura 2000 radi očuvanja morskih staništa, naselja posidonije i zaštićene plemenite periske.
Područje je pod direktnom nadležnošću Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Luka Drvenik Veliki ima operativne vezove i njome upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Sa operativnih obala i molova peca se izvan manevara javnog brodskog prevoza.
Ribe u vodi
Orada, odnosno komarča, traži strpljenje na dnu: obično obilazi prelaze tvrdog i pjeskovitog terena, gdje traži hranu među školjkama. Mamac joj treba ponuditi tako da ne osjeti nepotreban otpor. Brancin je drugačija lovina — često prilazi obali u svitanje, sumrak i po uzburkanom moru, a varalicu vrijedi voditi uz zaklon i promjene dubine.
Zubatac se obično traži uz kamenite padine i izraženije prelaze dna, naročito kada je aktivan u zoru ili predveče. Za njega je važan pribor koji može podnijeti snažan prvi bijeg. Arbun se hrani pri dnu, često nad pijeskom i mješovitim terenom; osjetljiv vrh i uredno ponuđen manji mamac pomažu da se vidi kada grize.
Uz ove vrste, u moru oko otoka žive fratar i kantar, a kamenito dno je uobičajeno mjesto za traženje škarpine i ugora. Palamida je lovina otvorenijeg vodenog sloja, dok tuna boravi u širim kanalima.
Cipal i iglica dopunjuju priobalni ribolov. Cipal obično traži sitniju, nenametljivo ponuđenu hranu, dok se iglica često kreće bliže površini. Lignja i sipa traže drugačiji ritam: pri radu skosavicom korisne su pauze, jer se napad često osjeti upravo dok mamac zastaje ili tone.
Kako se peca
Sa obale se peca sa stjenovitih rtova i iz obodnih uvala, a u luci sa operativnih obala i mola, izvan manevara javnog brodskog prevoza. Odmet i kančenica koriste se za ribolov pri dnu. Kod takvog pecanja težinu olova treba prilagoditi dubini i struji, tako da mamac ostane u zoni hranjenja, a dodir ribe bude vidljiv na priboru.
Varaličarenje se praktikuje sa obale i stijena. Za brancina je korisno pretraživati rubove zaklona i mijenjati brzinu vođenja varalice, umjesto stalnog zabacivanja na isto mjesto. Iz čamca ili brodice lovi se i panulom, uz povlačenje mamca ili varalice za plovilom u pokretu, za predatore i lignje.
Ribolov prirodnim mamcima obuhvata upotrebu komada srdele i inćuna, kao i žive ili svježe iglice. Koriste se i morski crvi, među njima veliki morski crv. Komadi lignje i meso školjki, uključujući dagnje, takođe su među mamcima za ovo more. Za cipala se koriste hljeb i tijesto; mali, uredno postavljen zalogaj olakšava kačenje oprezne ribe.
Za lignjolov se koriste skosavice i peškafonda, a lignje se love i panulom. Skosavicu treba voditi uz smjenu pokreta i pauze, bez naglog zatezanja čim se osjeti težina. Podvodni ribolov obavlja se podvodnom puškom isključivo danju, uz sportsku dozvolu prema starijim pravilima.
Pristup vodi
Redovne trajektne i brodske linije iz Trogira i Segeta Donjeg pristaju u luci Drvenik Veliki, odnosno Veli Porat. Od luke se do uvala na otoku stiže pješačkim i lokalnim stazama.
Operativne obale i molovi u luci dostupni su za ribolov izvan operativnog manevra javnog brodskog prevoza.
Pravila i dozvole
Dozvole
Prema starijim pravilima, za rekreacijski i sportski ribolov sa obale i iz plovila potrebna je dozvola, koja se dobija elektronski preko službene stranice Uprave ribarstva, kod ovlašćenih prodavaca ili preko klubova učlanjenih u HSSRM. Djeca mlađa od 14 godina mogu bez dozvole loviti isključivo jednim odmetom. Uz godišnju sportsku dozvolu obavezna je članska iskaznica HSSRM-a, po cijeni od 10 EUR za punoljetne i 2 EUR za osobe do 18 godina.
Za 2026. godinu jednodnevna dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja rekreacijska dozvola za odrasle do 65 godina iznosi 66,36 EUR, dok godišnja sportska dozvola za istu starosnu grupu košta 46,45 EUR.
Opšta pravila
Opšta pravila u Hrvatskoj dopuštaju podvodni ribolov samo uz sportsku dozvolu, od izlaska do zalaska sunca. Noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen je sa obale i iz plovila, dok je podvodni ribolov noću zabranjen. Za upotrebu ferala, stajaćih parangala i vrša potrebna je posebna dozvola vezana za godišnju dozvolu. Zabranjeno je sidrenje preko označenih podmorskih kablova. Na ovoj vodi akvatorij uvale Krknjaši obuhvaćen je mrežom Natura 2000 radi očuvanja morskih staništa, naselja posidonije i zaštićene plemenite periske.
Lovostaj
Lovostaj za 2026. godinu obuhvata kirnje od 1. jula do 31. avgusta i kavalu od 15. maja do 15. jula. Za jastoga i hlapa traje od 1. septembra do 5. maja, a za lampugu od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevni ulov
Dnevni ulov za 2026. godinu ograničen je na 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost prekoračenja za težinu jednog primjerka kojim se prelazi limit. Sakupljanje živih školjaka i puževa ograničeno je na 2 kg dnevno. Propisano je elektronsko prijavljivanje ulova putem aplikacije mRecFish.
Najmanje lovne mjere
Najmanje lovne mjere za 2026. godinu iznose 25 cm za brancina i 20 cm za oradu, dok su za zubaca propisana 30 cm, za gofa 35 cm i za palamidu 40 cm. Škarpina mora imati najmanje 25 cm, arbun 15 cm, a fratar 18 cm. Za kavalu je minimum 30 cm, za kirnje 45 cm, a za hobotnicu 1 kg. Primjerci ispod najmanje lovne mjere moraju se odmah vratiti u more.