Osorski zaljev je morska voda kod Osora, u Hrvatskoj, u oblasti Kvarnera. Prema starijim pravilima, ribolov je moguć uz dozvolu i ograničenja u lukama, kupalištima i plovnim prolazima. Među ribama su brancin, orada, zubac i palamida, a peca se sa obale i iz čamca.
O vodi
Osorski zaljev, poznat i kao Osorski zaliv, slani je morski zaljev kod Osora. Pripada morskom ribolovnom području Hrvatske pod upravom Uprave ribarstva. Obala, molovi i rive u Osoru, kao i obližnje uvale Bijar i Skaline, nude različite položaje za ribolov, uz prostorna ograničenja u lučkim i plovnim zonama.
Uz prolaz i plićake priobalne dubine kreću se od 1,5 do 2,6 m. Osorski tjesnac, odnosno prokop, dubok je oko 2,4 do 2,6 m, dok se prema otvorenom dijelu Kvarnera dubina povećava na 45 do 55 m. Za pecaroša je to velika razlika između rada u plitkoj vodi i spuštanja pribora na znatno veću dubinu iz plovila.
Zaljev je proglašen osjetljivim područjem u pogledu ograničenja ispuštanja azota i fosfora. U prostorno-planskoj dokumentaciji Osorski zaljev i obalni prostor od Osora do Ustrina predloženi su za zaštitu u kategoriji značajnog predjela.
Ribe u vodi
Brancin i orada su među vrstama zbog kojih se priprema različit pribor: prvi za pretraživanje vode, druga za strpljivo čekanje pri dnu. Brancin se obično hrani uz obalu, promjene struje i zaklone, a zora, sumrak i uzburkana voda često mu odgovaraju. Orada hranu traži po dnu; kod njenog griza korisno je sačekati odlučnije povlačenje umjesto kontrirati na svaki dodir.
U zaljevu i povezanom Osorskom tjesnacu žive i zubac, palamida i strijelka. Zubac se obično traži uz tvrdo dno i prelaze dubine, dok palamida lovi u pokretu, često prateći jata sitne ribe. Strijelka je grabljivica oštrih zuba, pa završetak pribora zaslužuje posebnu pažnju.
Šarag i fratar dopunjuju lovinu uz dno. Salpa i cipal traže drugačiji, finiji pristup, dok je škarpina vezana za dno i zaklone. Od glavonožaca u ovoj vodi žive lignje, sipe i hobotnice; za lignje su sumrak i spor, odmjeren rad mamca često dobar početak.
Kako se peca
Sa obale se peca i u uvalama Bijar i Skaline, a među mjestima za ribolov su molovi i rive u Osoru, uz poštovanje zabrana u lučkim zonama. Iz čamca se koristi laka ili srednja panula, posebno za brancina. Varaličarenje se praktikuje i sa obale i iz plovila; pri pretraživanju vode korisno je mijenjati pravac i brzinu vođenja prije promjene mamca.
Za oradu se koristi ribolov na dnu, odmet i postava s kliznim olovom, a među tehnikama je i kančenica. Klizno olovo omogućava ribi da uzme mamac uz manji otpor, dok težinu olova treba prilagoditi dubini i struji. Ribolov plovkom takođe je zastupljen; fino podešen plovak lakše pokazuje oprezan griz.
Prirodni mamci obuhvataju gavun, jeguljicu i živu kozicu. Svježa ili usoljena srdela koristi se na udici, a služi i za primamu. Za lov pri dnu koriste se veliki morski crv i bibi, kao i dagnje i volci; mamac treba postaviti tako da vrh udice ostane slobodan za kačenje.
Za lov varalicama koriste se silikonske ribice i Raglou u prozirnim i svijetlim dekorima, kao i vobleri. Površinske varalice namijenjene su predatorima; kratke pauze između povlačenja često daju ribi priliku da napadne. Lov lignji i drugih glavonožaca obavlja se peškafondom i skosavicama, uz odmjereno podizanje i kontrolisano spuštanje pribora.
Pristup vodi
Do zaljeva i obale dolazi se putem DC100 preko Osora. Parking postoji u naselju, a može se naći i uz kamp u uvali Bijar.
U Osoru i uvali Bijar postoje uređeni pristani, molovi, vezovi i sidrišta za pristup plovilom.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima za morski ribolov u Hrvatskoj, za rekreativni i sportski ribolov potrebna je dozvola osobama starijim od 14 godina; mlađi od 14 godina mogu loviti bez dozvole jednim odmetom, sa štapom ili bez njega. Dozvola se kupuje elektronski preko Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva i kod ovlašćenih prodavaca. Godišnje sportske dozvole kupuju se preko klubova udruženih u HSSRM, uz saveznu i klupsku članarinu.
Dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Za odrasle do 65 godina godišnja rekreativna dozvola košta 66,36 €, dok je godišnja sportska 46,45 €, uz 10 € članarine HSSRM i naknadu matičnog kluba. Za penzionere i starije od 65 godina godišnja rekreativna dozvola iznosi 13,27 €, a sportska 7,96 €, uz 10 € članarine HSSRM i klupsku članarinu.
Zabranjen je ribolov u lukama, lučicama i oko uzgajališta, kao i na uređenim kupalištima i plažama tokom sezone kupanja od 1. maja do 1. oktobra. Zabrana obuhvata i uske plovne prolaze i prilaze gdje ribolov ometa plovidbu; kod ove vode to uključuje Osorski tjesnac, odnosno kanal sa pokretnim mostom. Opšti morski lovostaj za kavalu traje od 15. maja do 15. jula, a za kirnje od 1. jula do 31. avgusta.
Dozvoljena su do 2 odmeta, do 2 kančenice, do 2 panule i do 2 povraza s kukom za glavonošce, a sportski ribolovci mogu koristiti i do 2 podvodne puške. Noćni ribolov udičarskim alatima dozvoljen je sa obale i iz plovila, dok je podvodni ribolov zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Vještačka rasvjeta dozvoljena je samo uz posebnu dozvolu za lov ostima ili povrazom s kukom za glavonošce, do 40 W za običnu, 30 W za halogenu ili 10 W za LED rasvjetu. Zabrana lova svićom počinje 1. marta.
Dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz mogućnost prekoračenja za težinu jednog kapitalnog primjerka ribe. Riba ispod propisane minimalne lovne dužine mora se neoštećena vratiti u more.