Ninski zaljev je plitka morska voda s pjeskovitim obalama u Hrvatskoj, u oblasti sjeverozapadne Dalmacije. Peca se sa obale i iz čamca, uz dozvolu i poštovanje ograničenja u zaštićenim zonama. Među ribama koje privlače pecaroše su brancin, orada i cipal.
O vodi
Ninski zaljev čine plitko more, pjeskovite plaže i obalni pojasevi s kojih se može zabaciti, dok čamac otvara pristup drugim dijelovima zaljeva. Uz Kraljičinu plažu i sprudove poluostrva Ždrijac, obali se prilazi kod Sabunika, Privlake i Vrsi Mula, kao i u uvali Jasenovo.
Zapadni dijelovi zaljeva i unutrašnja laguna izrazito su plitki, pa se prilaz plovilima većeg gaza ne preporučuje. Za takvu vodu vezana je i tradicionalna ninska plazulja, drvena brodica ravnog dna. Plovni pristup kanalu ima dubinu do 2 m, dok je u uvali Jasenovo dubina na mjestu sidrenja oko 6 m.
Zaljev je dio ekološke mreže Natura 2000. Područje „Ninski zaljev“, oznake HR3000176, obuhvata 2.258,60 ha i njime upravlja Javna ustanova Natura Jadera. U zaljevu se nalazi botanički važno područje Ninsko blato, a prema starijim podacima tu žive i morske spužve i školjke.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, posebno je zanimljiv pecarošima koji dolaze u zaljev. Ovu ribu obično vrijedi tražiti uz prelaze plićaka i mjesta gdje se skuplja sitna riba, naročito u svitanje, pred mrak i kada se more zamuti. Varalicu vodi uz takve prelaze, uz povremene pauze, umjesto da svaki zabačaj bude samo brzo namotavanje.
Orada je takođe lovina u zaljevu. Obično uzima hranu pri dnu, pa je za nju koristan pribor koji mamac drži mirno i omogućava da se osjeti oprezno uzimanje. Ne treba žuriti s kontrom na prvo pomjeranje vrha. Cipal se često hrani u plićaku; sitnija udica i nenametljivo ponuđen mamac obično su bolji izbor od grubog pribora.
U zaljevu žive i špar i salpa, kao i gavun. Tu su i manje morske mačke, lokalno zvane „cucki“.
Kako se peca
Sa pjeskovitih plaža peca se dalekim zabačajem. Za takav ribolov štap i olovo treba uskladiti tako da se mamac može izbaciti bez naglog trzaja i zadržati na željenom mjestu. U zaljevu se koristi i varaličarenje, dok se iz čamca lovi i panulanjem.
Brancina ovdje naročito vrijedi tražiti kada bura ili jugo pokrenu more. Pri varaličarenju mijenjaj brzinu vođenja i pravi kratke zastoje; pri panulanju je važnije da varalica radi pravilno nego da se čamac kreće brzo.
Od prirodnih mamaca u zaljevu se koriste živa kozica i svježa ili slana srdela. Peca se i na gavuna, velikog morskog crva i jeguljicu, a koriste se i varalice. Pri dalekom zabačaju osjetljiv mamac treba pažljivo učvrstiti na udici da ne spadne prije nego što stigne do dna.
Pristup vodi
Kraljičina plaža i sprudovi poluostrva Ždrijac daju pristup vodi duž plitke pjeskovite obale. Do zaljeva se prilazi i obalnim pojasevima kod Sabunika, Privlake i Vrsi Mula, a među pristupima je i uvala Jasenovo.
Kod ušća Miljašić jaruge nalaze se manji vezovi za plovila gaza do 2 m.
Pravila i dozvole
Za sportski ili rekreativni ribolov na moru u Hrvatskoj potrebna je dozvola prema pravilima za 2026. godinu. Izuzetak su djeca mlađa od 14 godina koja love odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega. Prema starijim podacima, dozvole se kupuju preko internet stranice Uprave ribarstva, u ispostavama Ministarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportske dozvole u klubovima učlanjenim u Hrvatski savez za sportski ribolov na moru. Dnevna dozvola za 2026. košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR; godišnja rekreativna je 66,36 EUR, a godišnja sportska 46,45 EUR.
U zaljevu je od 2016. zabranjeno sidrenje u zoni položenog podmorskog cjevovoda. Prema ograničenjima iz 2021, upotreba povlačnih alata, odnosno mreža potegača, ograničena je radi zaštite morskih cvjetnica i plitkih pjeskovito-muljevitih staništa. Noćni ribolov udičarskim alatima sa obale načelno se obavlja, dok je podvodni ribolov noću zabranjen.
Zaštita obuhvata područje Natura 2000 HR3000176 „Ninski zaljev“, šire područje HR4000005 „Privlaka - Ninski zaljev - Ljubački zaljev“ i područje HR1000023 „SZ Dalmacija i Pag“. Njima upravlja Javna ustanova Natura Jadera.
Za 2026. dnevni ulov ograničen je na najviše 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dopušten jedan kapitalni primjerak teži od 5 kg.
