Medulinski zaljev u Hrvatskoj, u oblasti Medulina i Pomera, ima plitak unutrašnji i dublji spoljašnji dio. Peca se sa obale, molova i iz plovila; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a zabrana u uvali Šćuza navedena je za 2026. godinu. Među ribama su brancin, orada, fratar i zubatac.
O vodi
Medulinski zaljev je slana morska voda između plitke lagune i otvorenijeg, dubljeg mora. Pruža se približno 8 km od spoljašnje linije ostrva do unutrašnjeg vrha. Veći dio unutrašnjeg zaljeva i medulinske luke plići je od 5 m, maksimalne dubine na ulazu u kanal kreću se od 11 do 14 m, a spoljašnji dio dostiže 20 m. Za pecaroša je to važna razlika pri izboru težine olova i načina vođenja mamca.
Područje ekološke mreže Natura 2000 Medulinski zaljev, oznake HR3000173, obuhvata 2.175,47 ha, dok zasebno područje Medulinski zaljev – laguna, HR3000174, ima 68,58 ha. Zaljev okružuju zaštićena područja Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag, Gornji Kamenjak te park-šume Kašteja i Soline. Podmorje je prirodno mrijestilište i rastilište autohtonih vrsta, a u unutrašnjem dijelu nalaze se registrovana uzgajališta školjaka.
Stjenovita i pristupačna obala, gatovi i molovi daju mjesta za ribolov s kopna, dok se unutar zaljeva peca i iz brodica, čamaca i ribolovnih kajaka. Pomorsku infrastrukturu čine luka Medulin, luka Pomer i marina Pomer.
Morskim ribarstvom upravlja Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. O kopnenim i priobalnim zaštićenim područjima, kao i dijelovima ekološke mreže u zaljevu i arhipelagu, brinu javne ustanove Kamenjak i Natura Histrica. U Medulinu djeluje lokalni klub sportskog ribolova KSRM Sargo Medulin.
Ribe u vodi
Brancin, poznat i kao lubin, i orada, odnosno komarča, među vrstama su koje žive u zaljevu. Brancin se obično traži uz zaklon, ivice plićaka i mjesta gdje se skuplja sitna riba; zora, sumrak i uzburkana voda često pogoduju varaličarima. Orada hranu uzima pri dnu, pa joj mamac treba ponuditi mirno, uz pažljivo podešenu kočnicu i bez naglog zatezanja pri prvom pipanju.
Cipli se uglavnom hrane u plićim slojevima i znaju biti vrlo oprezni, pa tanji predvez i diskretna prezentacija često znače više od dalekog zabačaja. Fratar i šarag obično se traže uz kamen i prelaze između različitih vrsta dna. Zubatac je grabljivica koju vrijedi tražiti uz podvodne ivice i promjene dubine, s priborom koji može da zaustavi prvi snažan bijeg.
Uz kamenito dno vezuju se škarpina i škrpoč, kao i ugor, koji je obično aktivniji po mraku. U zaljevu žive i ušata, salpa i špar. Oslić i pauk dopunjuju riblji svijet ove vode; pri skidanju pauka s udice potreban je naročit oprez zbog otrovnih bodlji.
Sipa i lignja traže drugačiji ritam pecanja: skosavicu treba voditi uz pauze, jer udarac često dolazi dok mamac tone. U zaljevu žive i rakovice.
Kako se peca
Sa stjenovite i pristupačne obale, kao i sa gatova i molova medulinske i pomerske luke, peca se odmetom. Kančenica se koristi i sa usidrenog plovila. Težinu olova prilagodi dubini i strujanju, tek toliko da mamac ostane u željenom sloju ili uz dno; preteško olovo otežava prepoznavanje sitnih udaraca.
Orada se ovdje lovi i hranilicom, lakšim priborom, naročito sa obale i iz ribolovnog kajaka. Fiderom mamac može da se zadrži blizu hrane, a osjetljiv vrh pomaže da se vidi oprezno pipanje. Ribolov prirodnim mamcima obuhvata:
- veliki morski crv i bibi;
- koriste se i dagnja i rakovi;
- kao i komadi srdele i komadi lignje.
Varaličarenje brancina praktikuje se sa obale i lakih plovila, uz voblere i silikonske varalice. Brzinu vođenja mijenjaj, a uz zaklon ostavi mamcu kratku pauzu umjesto jednoličnog povlačenja. Sa brodice se lovi i panulom, dok su čamci i ribolovni kajaci takođe način da se peca unutar zaljeva.
Skosavanje je namijenjeno lovu sipe i lignje nad pjeskovitim dnom. Koriste se skosavice, olovni peškafondi i plutajuće varalice, a među mamcima su i fluorescentni modeli. Pri radu blizu dna korisne su kontrolisane pauze: zategnut kontakt s mamcem olakšava da se osjeti kada glavonožac prihvati varalicu.
Pristup vodi
Pješice se prilazi pristupačnim dijelovima stjenovite obale, a ribolovne pozicije su i lokalni gatovi i molovi u medulinskoj i pomerskoj luci. Polazišta za ove pozicije su Medulin i Pomer.
U zaljevu se nalaze luka Medulin, luka Pomer i marina Pomer s pomorskom infrastrukturom. Za dolazak automobilom postoje parkirališta uz luku Medulin, autokampove i naselja Pomer i Medulin.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za rekreacijski ili sportski ribolov u Hrvatskoj potrebna je dozvola; rekreacijska se kupuje preko internet prodavnice Uprave ribarstva ili kod ovlašćenih prodavaca, a sportska u klubovima članicama HSSRM-a. Za 2026. godinu dnevna rekreacijska ili sportska dozvola košta 10 EUR, trodnevna 25 EUR, a sedmodnevna 45 EUR. Godišnja rekreacijska dozvola za odrasle do 65 godina iznosi 66,36 EUR. Godišnja sportska dozvola za osobe do 65 godina košta 46,45 EUR, uz obaveznu člansku kartu HSSRM-a od 10 EUR, ukupno 56,45 EUR; za starije od 65 godina i penzionere cijene su niže. Izuzetak za 2026. godinu jesu djeca mlađa od 14 godina, koja bez dozvole mogu loviti isključivo odmetom s jednim povrazom, sa štapom ili bez njega.
U samom zaljevu za 2026. godinu navedena je zabrana ribolova u uvali Šćuza, u zapadnom dijelu, zatvorenoj nekadašnjom branom ribogojilišta. U zaštićenim područjima primjenjuju se ograničenja prema aktima nadležnih javnih ustanova, a ograničenja postoje i u blizini instalacija marikulture, odnosno uzgajališta školjaka. Brzina plovidbe unutar Medulinskog zaljeva ograničena je na 5 čvorova.
Opšta pravila za more dopuštaju noćno udičarenje sa obale ili plovila, uz zabrane u pojedinim nacionalnim parkovima. Za 2026. godinu ribolov podvodnom puškom dopušten je samo uz sportsku dozvolu, osobama starijim od 16 godina i bez ronilačkih aparata. Vještačka rasvjeta noću dopuštena je isključivo uz posebnu dozvolu vezanu za godišnju dozvolu, za lov ostima ili skosavicom za glavonošce; dozvoljena snaga po plovilu je do 10 W za LED ili 40 W za običnu sijalicu.
Za period 2023–2026. lovostaj za kirnje traje od 1. jula do 31. avgusta, a za kavalu od 15. maja do 15. jula. Jastog i hlap zaštićeni su od 1. septembra do 5. maja, a lampuga od 1. januara do 14. avgusta.
Dnevno ograničenje za 2026. godinu iznosi 5 kg riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz dopušteno prekoračenje za masu jedne ribe kojom se prelazi ta granica. Dopušteno je sakupiti do 2 kg živih školjkaša i puževa, odnosno do 5 kg dagnji. Prodaja ulova je zabranjena.
Minimalne mjere za period 2023–2026. iznose 20 cm za oradu i 25 cm za brancina i škrpinu. Zubatac i kavala moraju imati najmanje 30 cm, gof i jegulja 35 cm, a palamida 40 cm. Za arbuna je minimum 15 cm, za fratra i kantara 18 cm, dok je za hobotnicu najmanja dopuštena masa 1 kg. Manji primjerci moraju se odmah vratiti u more.