Petnja je vještačko jezero podno Dilj-gore, kod Sibinja u Hrvatskoj, u oblasti Slavonije. Peca se sa uređenih obalnih mjesta; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a ribolov iz čamca je zabranjen. Među glavnim ribama su šaran, amur, som i pastrvski grgeč, a za šarana i amura odlukom iz 2020. propisano je obavezno puštanje.
- Veličina
-
Površina 13,7 ha
O vodi
Petnja je slatkovodna akumulacija izgrađena 1968. godine podno južnih padina Dilj-gore. Nalazi se oko 3,5 km sjeverno od Sibinja i 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda, na nadmorskoj visini od 149 m. Najveća zabilježena dubina je 8,25 m, pa pri izboru mjesta ima smisla pažljivo ispitati dno, umjesto pretpostaviti da je dubina svuda slična.
Prema starijim podacima, površina jezera kreće se od 13,7 do 29 ha. Petnja je zaštićeni lokalitet na padinama Dilj-gore, a neposredno sjeverno od jezera nalazi se zaštićeni kanjon Pljuskara sa pećinama i slapovima. Oko vode su uređene pješačke staze koje vode do obalnih ribolovnih mjesta.
Ribolovnim pravom upravlja Športsko-ribolovni savez Brodsko-posavske županije, a na vodi djeluje ŠRU „Petnja“ Sibinj. U jezeru živi preko 20 vrsta riba i redovno se poribljava. Održavaju se takmičenja u ribolovu na plovak i lovu pastrvskog grgeča.
Poslije pražnjenja jezera zbog radova na brani vraćeno je oko 2,5 tone sačuvane kapitalne ribe. U februaru 2020. ubačene su 3 tone šarana i amura, a u proljeće 2022. uslijedilo je novo poribljavanje kapitalnim šaranima. Tada je u jezeru bilo oko 14 tona ribe.
Ribe u vodi
Šaran i amur su važan dio ribljeg fonda Petnje i obje vrste se poribljavaju; zajedničko poribljavanje obavljeno je u februaru 2020. godine. Za njih je odlukom iz 2020. uvedeno obavezno puštanje. Šarana obično vrijedi tražiti uz promjene dubine i na prelazima između različitih podloga, naročito rano ujutro i predveče. Amur se često aktivnije hrani u toplijoj vodi, a za obje ribe korisniji su pažljivo odabrano mjesto i odmjerena prihrana nego stalno prebacivanje pribora.
Među grabljivicama su som, smuđ i štuka. Som se obično pokreće u sumrak, dok smuđ često bolje grize pri slabijem svjetlu i uz prelaze dubine. Štuka voli zaklon iz kojeg može da napadne plijen, pa varalicu vrijedi voditi uz rubove rastinja i druge prepreke gdje ih ima.
Pastrvski grgeč je posebno zanimljiv varaličarima, a na Petnji se održavaju kola lige u njegovom lovu. Obično se drži zaklona i rado uzima sporije vođenu varalicu sa zastojima; poslije promašenog napada ne treba odmah ubrzavati povlačenje.
U jezeru žive i klen, linjak i karas, uz razne vrste bijele ribe. Linjaka obično treba tražiti uz mirnije dijelove obrasle vodenim biljem, dok klen traži tiši prilaz i nenametljivo zabacivanje. Prema starijim pravilima, karas se obavezno vraća u vodu.
Kako se peca
Na Petnji se peca sa obale, sa uređenih pozicija. Prema starijim pravilima, ribolov iz čamca je zabranjen, a čamac smije služiti isključivo za prevoz pecaroša do mjesta. Šaranski ribolov ovdje uključuje kampanjski lov šarana i amura na dno. Prije postavljanja pribora korisno je ispitati dubinu i pronaći dio dna na kojem se mamac neće gubiti u mulju ili rastinju.
Za mamčenje i prihranu koriste se:
- boile,
- peleti,
- kukuruz,
- kao i druge žitarice i mahunarke,
- uz praškastu hranu. Prema starijim pravilima, ukupna dnevna prihrana na stajaćicama ograničena je na 2 kg, pa u tu količinu treba uračunati svu hranu koja se ubacuje. Odmjerena prihrana olakšava da se riba zadrži oko mamca bez nepotrebnog rasipanja.
Ribolov na plovak ima i takmičarsku tradiciju, uključujući meč tehniku. Za bijelu ribu fino podešen plovak i mamac ponuđen na odabranoj dubini obično daju bolju kontrolu nego česta promjena mjesta; dubinu treba ponovo provjeriti ako se zabacuje dalje ili bliže obali.
Varaličarenje sa obale posebno je vezano za pastrvskog grgeča. Koriste se silikonske varalice, uključujući teksašku montažu i neotežane šedove, a među mamcima su i vobleri. Neotežan mamac može se pustiti da polako propada uz zaklon, uz kratke pokrete vrhom štapa i pauze; teksaška montaža pomaže pri provlačenju kroz rastinje.
Pristup vodi
Do jezera se dolazi lokalnim putem kroz naselje Završje. Uređena površina uz jezero koristi se kao parkiralište za posjetioce i pecaroše.
Od obale se dalje ide uređenim pješačkim stazama oko jezera, koje vode do ribolovnih mjesta.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima regionalnog saveza, potrebni su ribolovna dozvola, članska iskaznica, aplikacija M ribič i lična karta, a za godišnju dozvolu i položen ribolovački ispit. Dozvole se kupuju u udruženjima članicama Športsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske županije ili kod njegovih ovlaštenika.
Cjenovnik za 2026. predviđa dnevnu dozvolu od 00 do 24 h po cijeni od 20,00 €, trodnevnu od 40,00 € i sedmodnevnu od 60,00 €. Godišnja dozvola za članove u kategoriji seniori/HRVI košta 85,00 €, a za kategoriju juniori/žene 55,00 €; izrada članske iskaznice košta 5,00 €.
Na Petnji je zabranjen ribolov iz čamca, koji smije služiti isključivo za prevoz ribolovaca. Regionalna pravila za stajaćice zabranjuju noćni ribolov od 1. novembra do 1. aprila; od 1. aprila do 1. novembra dozvoljen je vikendom, od petka popodne do nedjelje, i u noći uoči praznika ili blagdana. Nakon završetka takmičenja „šaranski kup“ na toj stajaćici ne smije se pecati do idućeg dana u svitanje.
Dozvoljena su tri ribolovna štapa sa po jednom udicom, a pribor se ne smije ostavljati bez prisustva ribolovca. Na stajaćim vodama dnevno je dozvoljeno najviše 2 kg prihrane, u šta ulaze i boile, peleti i brašnasta hrana.
Odlukom iz 2020. Petnja je za šarana i amura zona „Ulovi i pusti“, pa se svaki primjerak mora neozlijeđen vratiti u vodu. Regionalna pravila nalažu i vraćanje karasa. Za vrste koje nisu pod obaveznim puštanjem dnevno je dozvoljeno zadržati jedan primjerak smuđa, štuke ili soma, a na stajaćicama do 2 kg bijele ribe. Zadržana riba mora se označiti odsijecanjem donjeg dijela repne peraje i odmah evidentirati u aplikaciji M ribič.
Regionalni lovostaj za štuku traje od 1. februara do 31. marta, za smuđa od 1. marta do 31. maja, za šarana od 1. aprila do 31. maja, a za soma od 16. aprila do 15. juna. Za linjaka i mrenu nije propisan lovostaj. Najmanja lovna mjera za štuku, smuđa i šarana iznosi 40 cm, za soma 60 cm, za linjaka 20 cm, a za mrenu 28 cm.