Zaliv Trašte u Crnoj Gori, uz Lušticu i Grbalj, slana je morska voda na kojoj se peca sa obale i iz barke. Prema starijim pravilima, potrebna je dozvola, uz lokalna ograničenja kod marina i ograđenih kupališta. Među zanimljivim lovinama su brancin, zubatac, gof i orada.
O vodi
Zaliv Trašte, poznat i kao Zaljev Trašte, obuhvata morsku obalu uz Bigovu, Oblatno, Pržno i kompleks Luštica Bay. U njemu se obavlja sportsko-rekreativni i privredni ribolov. Prirodne stijene i kameni platoi daju mjesta za pecanje sa obale, dok lokalni molovi, pontoni i zaklonjene uvale povezuju obalni ribolov sa izlaskom barkom.
Površina obalnog vodnog tijela zaliva iznosi 17,5 km², a pripada tipu obalnih voda sa srednjom dubinom manjom od 40 m. Prema starijim podacima, na sidrištima sjeveroistočno od rta Trašte dubine su od 12 do 16 m, u Bigovi od 6 do 10 m, a u plićim djelovima uvala i uz plaže do 5 m.
Oko Bigove i rta Kočište nalazi se mrijestilište i područje zadržavanja brancina. Zaliv ima staništa morske trave Posidonia oceanica i značajan morski biodiverzitet. Plaža Pržno upisana je u Registar objekata prirode kao rezervat prirodnog predjela, a od rta Trašte prema jugu nadovezuje se morsko zaštićeno područje Park prirode Platamuni, proglašeno 2021. godine.
Morskim resursima i ribarstvom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, dok je za obalnu zonu nadležno Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Kod rta Kočište u avgustu 2025. pendulom je ulovljen zubatac težak 7,9 kg, koji je ušao u izbor Ulov mjeseca. Takav kapitalac dobro pokazuje zbog čega ovaj potez privlači pecaroše koji traže krupne grabljivice.
Ribe u vodi
Brancin, odnosno lubin, posebno je vezan za potez oko Bigove i rta Kočište, gdje se zadržava i mrijesti. Obično ga vrijedi tražiti uz kamen, prelaze dubine i mjesta na kojima se skuplja sitna riba. U svitanje, predveče i pri slabijem svjetlu često bolje grize; varalicu vodi uz obalu, bez nepotrebnog gaženja i buke.
Zubatac i gof su lovine za pecaroša koji traži snažan udarac i ozbiljniju borbu. Zubatac se obično drži kamenitog dna i preloma, pa mamac treba voditi blizu njegove zone, dok gof prati jata sitne ribe i može se podići kroz vodeni stub. Za obojicu su važni pouzdan predvez, oštre udice i pravilno podešena kočnica.
Orada traži strpljenje i dobro položen mamac na dnu. Obično obilazi prelaze pijeska i kamena, a pri uzimanju mamca zna da bude oprezna, pa sa kontrom ne treba žuriti. Uz priobalni ribolov računaj i na arbuna, fratra i šarga; u zalivu žive i prugasta mramornica i kirnjica.
Skuša, šarun i iglica daju drugačiji ritam pecanju, jer ih je obično bolje tražiti tamo gdje se kreće sitna riba nego uporno čekati na praznom mjestu. Plavoperajna tuna zadržava se u dubljim i prilaznim zonama zaliva.
Lignja i sipa su takođe lovina ove vode. Lignju obično vrijedi tražiti pri slabijem svjetlu i loviti mirnim podizanjem i spuštanjem varalice, dok se sipa češće traži bliže dnu. Poslije kačenja drži ravnomjeran pritisak, bez naglog cimanja.
Kako se peca
Sa obale se peca sa prirodnih stijena i kamenih platoa duž zaliva. U Bigovi i na lokalnim pristaništima koriste se molovi i pontoni van operativnih zona marina i kupališta, a izlazak barkom ili čamcem veoma je čest. Varaličarenje se praktikuje sa obalnih stijena i rtova; za brancina obično ima smisla pretraživati obalu lepezastim zabačajima i mijenjati brzinu vođenja.
Pendula je ovdje način da se iz čamca u pokretu traže zubatac i gof, bilo pod jedrima ili na motorni pogon. Koriste se:
- živa skuša,
- živa iglica,
- vobleri.
Za zubaca se koristi i vobler Yo-Zuri, odnosno Yu-zuri Red Head, dužine 13 cm. Pri panulavanju je važnije da mamac radi pravilno i prolazi kroz željeni sloj vode nego da se samo prelazi velika površina.
Na dnu se lovi povrazima, kančanicom ili tunjom, kao i štapovima sa obale i usidrenog plovila. Za mirnije i priobalne vrste koriste se komadići ribe, crvi, hljeb i alge. Na dubinku je korisno prilagoditi olovo struji tako da mamac ostane pri dnu, a da se trzaji ribe i dalje jasno osjete.
Lov glavonožaca obuhvata lignju i sipu, skosavicama, peškafondom i drugim vještačkim varalicama za lignje. Prema starijim pravilima, koristi se vještačko svjetlo do 400 kandela. Skosavicu spuštaj kontrolisano i pravi pauze između podizanja, jer udarac često dolazi dok varalica tone.
Pristup vodi
Automobilom se zalivu prilazi lokalnim asfaltiranim putevima sa poluostrva Luštica i iz Grblja. Pristupne tačke su:
- Bigova,
- Oblatno,
- Pržno, poznato i kao Plavi horizonti,
- kompleks Luštica Bay.
Uređeni i javni parkinzi nalaze se u Luštica Bay, u zaleđu plaže Pržno i u Bigovi.
Bigova ima tradicionalne vezove, mandraće i zaklon za barke, pa služi kao prirodna zaštitna luka. Prema starijim podacima, Marina Luštica Bay ima vezove i prateću lučku infrastrukturu za veća plovila i jahte.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportsko-rekreativni ribolov sa obale i iz plovila potrebna je dozvola, koja se dobija preko ovlašćenih sportsko-ribolovnih i ronilačkih klubova koji distribuiraju dozvole Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Djeca mlađa od 14 godina oslobođena su plaćanja naknade. Cjenovnik za 2026. predviđa dnevnu dozvolu od 5 €, višednevnu do 30 dana od 30 € i godišnju od 50 €. Posebna dnevna dozvola za veliku ribu, tunu i sabljarku, košta 30 €, a dnevna za podvodni ribolov 20 €. Stariji cjenovnik Saveza predviđao je godišnju dozvolu za punoljetne od 20 € ili 30 €, zavisno od kategorije alata, uz 5 € članarine klubu. Po tom cjenovniku povremena dozvola za 1 dan koštala je 5 €, do 5 dana 10 €, do 10 dana 15 €, a do 30 dana 30 €.
U samom zalivu ribolov je ograničen lučkim i kupališnim propisima u zonama uređenih luka i marina, uključujući Marinu Luštica Bay, te ograđenih kupališta Pržno / Plavi horizonti i Oblatno. Plaža Pržno ima status rezervata prirodnog predjela.
Pravila iz 2026. zabranjuju mreže, parangale, dronove, naprave na daljinsko upravljanje i električne mašinice snage veće od 800 W. Podvodni ribolov dozvoljen je samo na dah, uz signalnu bovu i bez ronilačkih boca; ribolov puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca. Noćni ribolov sa obale i iz čamca udičarskim priborom dozvoljen je. Za lov glavonožaca starije ograničenje vještačkog svjetla iznosi do 400 kandela.
Dnevni ulov prema pravilima iz 2026. iznosi do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz mogućnost zadržavanja jedne ribe kojom se ta masa premašuje. Stariji pravilnik predviđao je do 3 kg ribe i glavonožaca, uz jednu krupniju ribu. Pravila iz 2026. nalažu da se ulovljenoj ribi odmah po vađenju odsiječe donji dio repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošcima zareže glava između očiju.
Minimalne lovne mjere za 2026. iznose 20 cm za oradu i 25 cm za brancina. Šarag ima mjeru od 23 cm, dok je za pica i fratra ona 18 cm. Ovčica se smije zadržati od 20 cm, arbun od 15 cm, a skuša od 18 cm.