Zaliv Kamenoj Mace je mala morska uvala u Crnoj Gori, u oblasti budvanskog priobalja, između hotela „Avala“ i Mogrena. Uz dozvolu se peca sa obale i stijena van kupališne sezone, kada talasi dopuštaju, kao i iz barke. U priobalju ovog područja love se orada, brancin, šarag i arbun.

O vodi

Zaliv Kamenoj Mace smješten je u opštini Budva, uz stjenovitu obalu između hotela „Avala“ i plaže Mogren. To je mala uvala slane vode pod liticama brda Spas, do koje vodi obalna pješačka staza od hotela i Starog grada prema Mogrenu. Obim uvale je približno 77 m.

Uz uvalu su plaža Mogren, zaštićena kao spomenik prirode od 1968. godine, i brdo Spas, zaštićeni spomenik prirode i posebni prirodni predio. Za pecanje sa priobalnih stijena i hridi presudni su vrijeme i talasi: obala se koristi van kupališne sezone, kada more dozvoljava bezbjedan boravak. Može se pecati i iz barke ili čamca, a najbliža luka i nautički vezovi su u Gradskoj luci Budva, odnosno Marini Budva.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

U priobalju ovog dijela Budve love se orada, poznata i kao komarča, i brancin, odnosno lubin. Oradu obično vrijedi tražiti uz dno, na prelazima različite podloge, gdje skuplja hranu; pri pecanju na dubinku bolje je sačekati odlučan potez nego kontrirati na svako pipanje. Brancin često prilazi obali u svitanje i sumrak, a varaličaru koristi sporo vođenje mamca uz kamen i prekide u obalnoj liniji.

Šarag, pic i fratar pripadaju ribama koje se obično traže uz kamenitu obalu i zaklone. Šarag zna brzo da povuče prema rupi, pa pribor treba držati pod kontrolom. Arbun se najčešće traži pri dnu, gdje prirodan mamac treba ponuditi tako da se osjeti i nježan udarac.

Šnjur, skuša i iglica pripadaju pokretljivijoj lovini ovog priobalja. Kada se jato podigne, korisnije je pratiti sloj u kojem riba grize nego uporno držati mamac na istoj dubini. Uz dno i kamen sreću se pirka, kanjac i knez, a u morskim vodama ovog područja love se i trlja, poznata kao barbun, te škarpina.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Murina i ugor traže zaklon među stijenama; pri ciljanom ribolovu važni su otporan predvez i sigurno rukovanje ulovom. Od glavonožaca ovdje se love lignja, sipa i hobotnica. Lignja se obično traži u slabijem svjetlu, dok se sipa često drži bliže dnu, pa skosavicu treba voditi bez naglog i stalnog podizanja.

Kako se peca

Sa obale, stijena i hridi peca se van kupališne sezone, kada vrijeme i talasi to dozvoljavaju. U ovom dijelu budvanskog priobalja koristi se dubinski ribolov s olovom i kliznim montažama, kao i ribolov na plovak. Na kamenitom dnu montažu vrijedi voditi što jednostavnije, jer svaka suvišna kopča ili viseći dio povećava mogućnost da pribor zakači.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Za priobalno varaličarenje brancina koriste se laki vobleri i silikonske varalice. Mamac se može voditi sporije uz obalu, uz kratke zastoje i promjenu pravca, naročito kad riba prati, a ne uzima. Lov liganja i sipa skosavicama sa obale vezan je za hladniji dio godine; mirnije vođenje i pažljivo praćenje propadanja pomažu da se prepozna i blag dodir.

Iz barke ili čamca na morskom prostoru praktikuju se kančanica i panulavanje. Kod kančanice je važno održavati kontakt s dnom bez stalnog povlačenja olova preko kamena, dok se pri panulavanju mamac vodi ravnomjerno, bez naglih promjena kretanja plovila.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Za ribolov prirodnim mamcima koriste se svježa ili usoljena srdela i komadići lignje. Morski crvi, meso školjki i kozice takođe su mamci za ovaj dio priobalja. Za murinu i ugora koristi se i piletina; pri takvom pecanju predvez treba da izdrži dodir s kamenom i zubima.

Pristup vodi

Pješački prilaz vodi obalnom stazom od hotela „Avala“ i Starog grada Budve prema plaži Mogren, podno litica brda Spas.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Automobil se može ostaviti na parking mjestima u urbanom jezgru Budve i u krugu obližnjih hotela. Najbliža luka s nautičkim vezovima je Marina Budva, udaljena nekoliko stotina metara.

Pravila i dozvole

Za sportsko-rekreativni ribolov sa obale ili iz barke u 2026. godini potrebna je važeća dozvola. Nabavlja se elektronskim putem ili kod ovlašćenih klubova članova SSRM, među kojima su budvanski KSR „Delfin“, KSR „Širun“ i KSR „Tuna“. U 2026. dnevna dozvola košta 5 €, dozvola do 5 dana 10 €, do 10 dana 15 €, a do 30 dana 30 €. Godišnja rekreativna dozvola iznosi 50 €, dnevna za ribolov na veliku ribu 30 €, a za podvodni ribolov 20 €. Djeca mlađa od 14 godina oslobođena su naknade za dozvolu. Prema starijim podacima, klupska stalna godišnja dozvola bez podvodne puške koštala je 20 € ili 30 €, uz 5 € članarine klubu.

Opšta pravila u Crnoj Gori za 2026. zabranjuju ribolov u lukama i marinama osim na označenim mjestima, na plovnim putevima i na uređenim kupalištima i plažama tokom ljetnje kupališne sezone u blizini kupača. Podvodni ribolov puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca. Prema Pravilniku iz juna 2026, dozvoljeni su noćni lov s obale udičarskim alatima i lignjolov uz vještačko svjetlo do 400 kandela.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Prema istom pravilniku iz 2026, dozvoljena su do 2 štapa sa najviše po 3 udice, minimalne širine luka 7 mm. Mogu se koristiti do 2 povraza ili panule sa do 3 udice, minimalnog luka 5 mm, kao i do 2 povraza s peškafondom ili kukom za lignje i sipe.

Dnevno je u 2026. dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i glavonožaca po ribolovcu, uz jednu kapitalnu ribu preko te mase; prodaja sportsko-rekreativnog ulova je zabranjena. Prema Pravilniku iz juna 2026, zadržana riba se odmah po vađenju označava odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja pod uglom od 15 stepeni, a glavonošci zarezivanjem glave između očiju. Obavezno je elektronsko evidentiranje ulova.

Zaliv Kamenoj Mace
Izvor: fotografija sa interneta

Minimalna lovna mjera u 2026. za oradu je 20 cm, a za brancina 25 cm. Šarag se zadržava od 23 cm, dok je za pica i fratra mjera 18 cm. Za ovčicu važi 20 cm, a za arbuna 15 cm. Skuša ima mjeru 18 cm, šnjur 15 cm, a trlja 11 cm; za oslića je propisano 20 cm, a za kirnju 45 cm. Pravilo iz 2015. zabranjuje ulov i stavljanje u promet nedoraslih riba i mlađi, a lovostaji za pojedine vrste određuju se Naredbom o lovostaju.

Prema pravilu iz 2025, trajno je zabranjen ulov zaštićenih morskih organizama. Zaštita obuhvata morske konjiće i plemenitu perisku, kao i korale i morske kornjače. Zabrana obuhvata i pojedine vrste morskih pasa, kitove i delfine.

Izvori