Na Ibru od izvora do Dimiškinog mosta u Rožajama zabranjen je ribolov do 1. aprila 2029. godine. Na ostalim dionicama ove rijeke u Crnoj Gori, u oblasti Rožaja, peca se uz važeću dozvolu i propisana ograničenja. Glavne ribe su potočna pastrmka, lipljen, klen i skobalj.

Veličina
Dužina u regionu 49 km

O vodi

Ibar je slatkovodna rijeka u oblasti Rožaja, sa salmonidnim gornjim tokom, pristupačnim obalama kroz naselja i teško dostupnim nizvodnim kanjonom. Ribolovnim područjem koje obuhvata Ibar i njegove pritoke unutar opštine Rožaje upravlja SRK „Ibar” Rožaje preko ribočuvarske službe.

Prema starijim podacima, dužina crnogorskog toka iznosi od oko 30 do 49 km, a površina sliva do hidrološke stanice Bać od 413 do 413,6 km². Izviranje na Hajli smješta se na oko 1.760 m nadmorske visine, Vrelo Ibra na 1.270 m, a početak toka u naseljima na 1.164 m.

Prema starijim podacima, u gornjem toku do Rožaja preovlađuje potočna pastrmka, koritom se smjenjuju brzaci i virovi, a dubina kanjona nizvodno od grada prelazi 200 m. Na regulisanim dionicama visina korita doseže do 4 m. Smjena brže i mirnije vode pecarošu znači da treba pažljivo pretraživati i prelaze, a ne samo najdublji dio vira.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Crnomorska potočna pastrmka česta je u crnogorskom toku Ibra i preovlađuje u gornjem toku do Rožaja. Pastrmka obično traži zaklon iza kamena, podlokanu obalu i prelaz brzaka u vir. Mamac joj treba provesti blizu zaklona, bez naglog prilaska vodi; često bolje grize rano ujutru i predveče.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Lipljen živi i nizvodno od Rožaja i vodopada u Baću. Obično se drži struje i prelaza preko šljunkovitog dna, pa mušičaru vrijedi da prati gdje riba uzima hranu sa površine. Vještačka mušica koja slobodno plovi, bez zatezanja strune, često je važnija od čestog mijenjanja mušice.

Klen i skobalj prisutni su u crnogorskom toku i na nizvodnim dionicama. Klen rado koristi zaklon uz obalu i granicu mirne i brze vode, dok skobalj najčešće traži hranu pri dnu u struji. Za klena je važan tih prilazak, a za skobalja uredno vođenje pribora uz dno, bez neprirodnog zadržavanja.

U nizvodnom dijelu ribljeg svijeta Ibra mjesto imaju i bjelica i krkuša. Bjelica obično uzima sitnu hranu u višim slojevima vode, dok se krkuša drži dna. Mladica je takođe prisutna u ribolovnim vodama opštine Rožaje, ali je njen izlov zabranjen do 1. aprila 2029. godine.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Kako se peca

Na otvorenim dionicama Ibra peca se sa obale ili gaženjem po plićacima. Mušičarenje je vezano za gornji tok i salmonidne dionice, uz obavezno poštovanje zabrane od izvora do Dimiškinog mosta. Vještačke mušice koriste se za pastrmku i klena; zabačaj uzvodno i mirno vođenje kroz struju pomažu da mamac djeluje prirodno.

Varaličarenje se takođe primjenjuje na salmonidnim dionicama, malim voblerima i leptirastim varalicama. Varaličaru je korisnije da pažljivo obradi zaklon iza kamena i rub vira nego da stalno zabacuje na sredinu. Pri vođenju kroz brzak treba održavati kontakt sa varalicom, bez prebrzog izvlačenja iz zone u kojoj riba stoji.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Nizvodno od grada klen i skobalj love se na plovak. Pribor treba podesiti tako da mamac prolazi prirodnom putanjom kroz struju; za skobalja je naročito važno da prolaz bude blizu dna. Pri lovu pastrmke i lipljena ne koriste se živi mamci.

Pristup vodi

Vrelo Ibra nalazi se oko 11 km jugozapadno od Rožaja i do njega vodi šumski put.

U gradskom jezgru Rožaja, Ibarcu i Suhom Polju, kao i kod mostova, vodi se prilazi lokalnim ulicama i pješačkim stazama.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Prema starijim podacima, nizvodno od Rožaja prema Baću i granici prilaz obalama izuzetno je težak zbog dubokog i strmog kanjona.

Pravila i dozvole

Za sportsko-rekreativni ribolov potrebna je važeća dozvola, što propisuju klupsko obavještenje za 2025. i opšte pravilo Crne Gore za 2026. godinu. Dozvola se izdaje i kupuje kod korisnika ribolovne vode, SRK „Ibar” Rožaje.

Ibar
Izvor: fotografija sa interneta

Opšta pravila za 2026. propisuju lovostaj na šarana od 1. maja do 15. juna, a na skobalja od 1. aprila. U svim vodama Crne Gore zabranjen je izlov mladice, glavatice, zetske mekousne pastrmke, štuke i manića do 1. aprila 2029. godine. Prema klupskom pravilu za 2025, strogo je zabranjena upotreba živih mamaca pri lovu pastrmke, mladice i lipljena. Prema starijim pravilima, zabranjeni su svi oblici krivolova, uključujući upotrebu struje, dinamita i mreža.

Klupsko obavještenje za 2025. zahtijeva poštovanje propisanih kvota i dnevnog ulova. Prema opštim pravilima za 2026. godinu, dnevno je dozvoljeno najviše 5 komada potočne pastrmke, uz najmanju lovnu mjeru od 25 cm.

Izvori