Zabaciš desetak metara, mušica dotakne površinu i nestane među svetlim tačkama na vodi. Posle nekoliko sekundi shvatiš da pratiš mehurić, dok je tvoja mušica ko zna gde. Sitna suva mušica, naročito na udici broj 18 do 22, lako se izgubi u odsjaju i naborima površine. To se dešava i kada dobro vidiš, posebno ako nisi uhvatio pogledom trenutak njenog pada.

Prvo skrati zabačaj

Za početak pecaj jednom mušicom i na udaljenosti na kojoj možeš pouzdano da je pronađeš. Često je dovoljno šest do osam metara do mesta na koje pada. Ako je ni tu ne vidiš, dodatna dužina uzice samo povećava površinu koju pretražuješ pogledom.

Najvažnije je mesto dodira sa vodom. Mušicu lakše primetiš dok se još spušta nego kada već plovi među mehurićima. Pri završnom zabačaju pogled prebaci sa vrha štapa na deo površine na koji je šalješ.

  1. Izaberi mirniji pojas struje, bez široke trake pene i jakog odsjaja.

  2. Napravi kratak zabačaj i prati mušicu tokom poslednjeg dela spuštanja.

  3. Čim dotakne vodu, zadrži pogled na njoj i prati je nizvodno, umesto da gledaš vrh mušičarske uzice.

  4. Ako je izgubiš, pretraži mali prostor oko očekivanog položaja. Kada više ne znaš gde plovi, završi prolaz i ponovi zabačaj na isto mesto.

Kratak zabačaj i pravac pogleda prema mestu na kojem sitna suva mušica dodiruje vodu.

Namesti pogled prema svetlu

Polarizacione naočare smanjuju deo odsjaja i olakšavaju praćenje površine, ali ne uklanjaju svaki beli odraz. Probaj da se uz obalu pomeriš metar ili dva. Isti pojas vode iz drugog ugla može postati znatno pregledniji, naročito kada se u njemu umesto svetlog neba ogleda tamna obala.

Za oblačan dan i senovitu obalu koristi svetlija stakla koja propuštaju više svetlosti. Previše tamna stakla mogu da sakriju sitnu mušicu. Kačket smanjuje bočnu svetlost i odsjaj na naočarima. Boju vidljivog vrha mušice proveravaj kroz naočare sa kojima pecaš, jer njihova nijansa menja kontrast.

Mušičar sa polarizacionim naočarima posmatra tamniji pojas vode uz svetli odsjaj.

Izaberi vidljiv vrh mušice

Kada lipljen ili potočna pastrmka skupljaju sitne insekte, krupnija mušica nije uvek dobra zamena. Bolje prvo probaj istu veličinu sa upadljivim gornjim delom. Padobranska suva mušica ima uspravan pramen i venac pera vezan vodoravno oko njegove osnove. Taj pramen može biti dovoljno uočljiv i kada telo mušice jedva razlikuješ.

Ponesi beli, narandžasti ili ružičasti vrh u nekoliko varijanti. Beli se dobro izdvaja na tamnom odrazu obale, ali lako nestane u peni i srebrnom odsjaju. Tada probaj narandžasti. Upadljivi materijal zadrži na vrhu, bez nepotrebnog povećavanja tela i donje siluete mušice.

Padobranska suva mušica odozgo i odozdo, sa upadljivim narandžastim pramenom na vrhu.

Proveri i da li mušica zaista plovi. Natopljeno perje ili sluz posle ulova mogu je spustiti u površinski sloj, pa tražiš tačku koje više nema iznad vode. Posle ulova isperi sluz, nežno prosuši mušicu upijajućim materijalom i nanesi malo sredstva za plovnost koje odgovara njenom materijalu. Zatim je proveri sasvim blizu sebe.

Dodaj mušicu kao pokazivač

Ako jednu sitnu mušicu i dalje teško pratiš, dodaj ispred nje vidljiviju suvu mušicu. Ona ti pokazuje približan položaj manje, a može i sama da privuče ribu. Pravila o broju mušica razlikuju se prema vodi i regionu, pa ih proveri pre upotrebe ovakvog sistema.

  1. Na kraj predveza veži dobro plovnu, lako uočljivu suvu mušicu, za početak na udici broj 14 ili 16.

  2. Za njeno okce, pored postojećeg čvora, veži dodatni komad najlona prečnika oko 0,12 milimetara.

  3. Na drugi kraj veži sitnu suvu mušicu. Posle vezivanja ostavi 40 do 50 centimetara najlona između mušica.

  4. Proveri čvorove blagim povlačenjem, pa prvi zabačaj napravi kratko, kako bi video gde manja mušica pada u odnosu na veću.

Dve suve mušice povezane najlonom, sa uvećanim spojem dodatnog najlona na okcu veće mušice.

Sa dve mušice koristi širu petlju zabačaja i nosi zaštitne naočare. Zapetljan predvez raspetljavaj rukom, bez trzanja štapom, jer slobodna udica može naglo da poleti.

Veća mušica treba da bude dovoljno uočljiva, ali ne mora biti glomazna. Na mirnoj vodi prevelik pokazivač može praviti nepotreban pljusak i brazdu. Za početak zadrži kratak razmak između mušica: lakše ćeš proceniti gde je manja, a sistem ćeš jednostavnije zabacivati nego sa dugim dodatkom predveza.

Ne pretpostavljaj da manja mušica stalno plovi tačno nizvodno od veće. Labav najlon i različita brzina struje mogu je pomeriti u stranu. Posmatraj nekoliko prvih prolaza na maloj udaljenosti i zapamti njihov međusobni položaj pre nego što produžiš zabačaj.

Prepoznaj uzimanje bez nagađanja

Kada vidiš mušicu, reaguj na njeno nestajanje uz podizanje ribe ili na zatvaranje površine baš preko nje. Ako pratiš dve mušice, obrati pažnju i na kratko zastajanje, potapanje ili pomeranje veće mušice u stranu. Pri jasnom znaku uzimanja blago podigni štap, bez širokog zamaha.

Ne čekaj da udarac osetiš u ruci. Pri prirodnom plutanju deo predveza ostaje labav i riba može izbaciti mušicu pre nego što se išta prenese na štap. Drži višak uzice pod kontrolom, ali nemoj zatezanjem da vučeš mušicu preko površine.

  • Ako mušica pravi brazdu ili obilazi mehuriće, predvez je vuče. Skrati zabačaj ili pažljivo popravi položaj mušičarske uzice pre nego što se zategne deo do mušice.

  • Ako pri podizanju štapa mušica poleti sa sasvim drugog mesta, pratio si pogrešnu tačku. Ponovi kraći zabačaj i ponovo uhvati njen pad.

  • Ako stalno kontriraš na podizanje ribe daleko od očekivanog položaja, vrati se na udaljenost na kojoj razlikuješ obe mušice.

Za vežbu izaberi usku, ujednačenu struju uz obalu i pusti vidljiviju mušicu nekoliko puta istom putanjom. Zatim je zameni sitnijom, bez promene dužine zabačaja i mesta na koje pada.