Štikada donje jezero je slatkovodna akumulacija na Gračačkoj visoravni u Hrvatskoj, unutar Parka prirode Velebit. Peca se prvenstveno sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a zabrana ribolova iz čamca potiče iz 2014. godine. Glavne ribe za pecaroša su potočna pastrmka, grgeč i klen, uz čestu sunčanicu.
- Veličina
-
Površina 133,4 ha
O vodi
Donje jezero je branom, odnosno razdjelnim nasipom, odvojeno unutar akumulacije Štikada na Gračačkoj visoravni. Jezerom upravlja ŠRU „Pastrva“ Gračac, a cijela akumulacija nalazi se unutar Parka prirode Velebit i ekološke mreže Natura 2000.
Prema starijim podacima, donje jezero zauzima približno 133,4 ha, dok se površina cijele akumulacije procjenjuje na 300 do 334 ha. Akumulacija leži na približno 547 do 550 m nadmorske visine, a maksimalna radna kota iznosi 553,5 m. Procijenjena prosječna dubina cijele akumulacije je 4 m i ona pripada vrlo plitkim akumulacijama. Priobalje je pliće, dok se veće dubine nalaze duž potopljenih nekadašnjih riječnih korita.
Asfaltirani put prati gotovo cijelo jezero i prelazi preko razdjelnog nasipa, pa se automobilom lako prilazi većem dijelu obale. Na nasipu pod nogama je krupno kamenje, za koje je potrebna čvrsta obuća. Plićaci i priobalna vegetacija utiču i na izbor mjesta za pecanje: često se koriste duboke čizme za gaženje.
Štikada ima 13 vrsta riba, od kojih su dvije autohtone. U ulovima iz 2024. godine dominirali su sunčanica, klen i grgeč.
Ribe u vodi
Potočna pastrmka je autohtona vrsta Štikade, prisutna i u jezerskoj formi, a redovno se i poribljava. Za nju vrijedi tražiti hladniju vodu i prelaze iz plićaka prema dubini. Obično je aktivnija po slabijem svjetlu, pa su jutro i predveče dobar izbor za varaličarenje uz promjene brzine vođenja mamca.
Grgeč, kojeg zovu i bandar, česta je lovina. U 2014. godini lovljeni su primjerci do 1,8 kg, što je već kapitalac za ovu vrstu. Grgeča obično treba tražiti uz rub podvodne trave i promjene dubine; manje varalice vođene u kratkim skokovima često su dobar početak. Kad jedan zagrize, vrijedi ponoviti zabačaj u istom pravcu jer se često drži u jatu.
Klen je takođe čest, a lokalno ga zovu „turski klen“. Oprezna je riba, pa pri prilasku obali i zabacivanju treba izbjegavati buku i nagle pokrete. Obično se zadržava uz zaklon i rubove vegetacije, a manji vobleri mogu biti dobar izbor za jutarnje i večernje pecanje. Uz njega i grgeča, među dominantnim ribama u ulovima iz 2024. bila je sunčanica.
Lički, odnosno hrvatski pijor pripada autohtonim vrstama. Među unesenim ribama su uklija i kalifornijska pastrmka, a prisutni su i uneseni šaran, som i babuška. U jezeru žive i štuka i deverika.
Kako se peca
Na Štikadi se prvenstveno peca sa obale, a kroz plićake i priobalnu vegetaciju pecaroši često prolaze u dubokim čizmama. Zabrana ribolova iz čamca potiče iz 2014. godine. Podvodna trava određuje gdje će pasti mamac: često je potrebno zabaciti preko 50 metara da bi se dohvatila čista voda ili spoljni rub trave.
Posebno se koriste veoma lako varaličarenje i džigovanje, uz džig glave od oko 3 g. Silikonci sa pokretnim repom i manji tvisteri odgovaraju sporijem pretraživanju, dok silikonci bez sopstvene akcije traže da im pokret daje vrh štapa. Za grgeča je korisno mijenjati dužinu pauze i visinu odizanja mamca, umjesto stalno voditi istim ritmom.
Koriste se i repni spineri i liveni džigovi. Među mamcima za pretraživanje vode su spinerbejti i čaterbejti, a peca se i na kašikare. Vobleri i vobleri bez kljuna takođe su dio ovdašnjeg pribora. Uz travu treba uskladiti dubinu vođenja sa visinom rastinja, da varalica ostane iznad njega ili uz njegov rub.
Ribolov na plovak uz brašnastu primamu koristi se za sitnije šaranske vrste. Primamu je korisnije dodavati pomalo i održavati ribu na mjestu nego odjednom ubaciti veliku količinu; lagan pribor i osjetljiv plovak lakše pokažu sitne udarce.
Pristup vodi
Asfaltirani put prolazi oko gotovo cijelog jezera i preko razdjelnog nasipa, pa je automobilom jednostavno prići većem dijelu obale.
Obala nasipa posuta je krupnim kamenjem. Za kretanje pješice po tom dijelu preporučuje se čvrsta obuća.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za Štikadu je potrebna ribolovna dozvola, a po opštem pravilu u Hrvatskoj dozvole izdaje nadležno ministarstvo i prodaju ih ovlašćeni korisnici ribolovnog prava putem elektronske aplikacije. Jezerom upravlja ŠRU „Pastrva“ Gračac. Opšte cijene dozvola iznose 2,65 € za dnevnu, 6,64 € za trodnevnu, 9,29 € za sedmodnevnu i 13,27 € za godišnju, uz dodatne troškove sprovođenja ribolovnog prava koje određuje njegov korisnik. Za samu Štikadu pominje se i dnevna dozvola od 150 HRK, odnosno 20 €.