Silbanski kanal je dubok morski prolaz u Hrvatskoj, između Silbe i Premude, na spoju s Kvarnerićkim vratima. Peca se pretežno iz čamca, a sa okolnih ostrva i sa stijena i molova; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, uz ograničenja zbog plovidbe. Među lovinama su arbun, orada, brancin i zubatac.
O vodi
Silbanski kanal razdvaja Silbu na sjeveroistoku od Premude na jugozapadu. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, a na sjeverozapadu spaja se s Kvarnerićkim vratima. Prostranost i dubina ovog slanog prolaza usmjeravaju ribolov uglavnom na čamac, dok se sa obale peca u naseljima i uvalama okolnih ostrva.
U plovnom putu i okolnim prolazima dubine se kreću od pedesetak do preko 100 m, a pojedine tačke dosežu 118 m. Na ulazu iz Kvarnerićkih vrata duboko je od 51 do 104 m. Izolovane podvodne pličine imaju od 8,1 do 10,6 m vode, pa se na istom akvatoriju smjenjuju izrazito duboki dijelovi i mnogo plići podvodni položaji. Za pecaroša to znači da pribor i težinu otežanja treba prilagođavati dubini i zanošenju čamca.
Akvatorij i okolni Silbanski grebeni, Zapadni, Srednji i Južni greben, dio su ekološke mreže Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa. Akvatorijem upravlja Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preko Uprave za ribarstvo, dok je sportski ribolov organizovan preko Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.
Ribe u vodi
Arbun se lovi u akvatoriju kanala i uz pripadajuće grebene. Za njega se obično traže pjeskoviti i mješoviti dijelovi dna, a mamac se drži pri dnu, uz osjetljiv vrh koji pokazuje sitne udarce. Orada, odnosno komarča, traži strpljenje: najčešće obilazi dno s hranom i zaklonima, a pri uzimanju mamca ne treba žuriti s kontrom.
Brancin, poznat i kao lubin, obično prilazi plićem terenu u svitanje, sumrak i kada je more uzburkano. Mamac mu treba voditi uz zaklone i promjene dubine. Zubatac se često traži uz podvodne uzvisine i njihove padine; za njega vrijedi držati mamac blizu dna, ali tako da ne zapinje pri svakoj promjeni terena.
U kanalu žive i šarag, kirnja i škarpina. Kod kamenitog dna pribor treba voditi pažljivo, jer zakačena riba lako potraži rupu ili zaklon. Tuna je takođe prisutna, a njen lov zahtijeva snažan, usklađen pribor i posebnu dozvolu.
Lignja je još jedna ciljana lovina. Obično je aktivnija pri slabijem svjetlu, pa su svitanje i sumrak dobar izbor za lignjolov. Skosavicu treba voditi uz povremene zastoje i održavati kontakt s njom, jer se prihvat često osjeti samo kao dodatna težina.
Kako se peca
U samom kanalu najviše se peca iz čamca, zbog širine i dubine prolaza. Kančanica je ovdje način pridnenog ribolova iz usidrenog ili plutajućeg čamca. Otežanje treba da drži mamac pri dnu, a ne da ga struja stalno podiže; pri zanošenju čamca korisno je često provjeravati kontakt s dnom.
Panula se koristi za zubaca i brancina, povlačenjem vještačkih varalica ili živog mamca. Pri vođenju uz promjene dubine treba paziti da mamac prati teren bez stalnog zapinjanja. Džiging se praktikuje na većim dubinama, gdje je važno zadržati što neposredniji kontakt s varalicom i osjetiti udarac u propadanju.
Za lignjolov se koriste skosavice i peškafondo. Umjereni pokreti sa zastojima daju vremena da lignja prihvati mamac, a izvlačenje treba da bude ravnomjerno, bez naglih trzaja.
U ribolovu prirodnim mamcima koriste se živa lignja i živa iglica. Među mamcima su i veliki morski crv i dagnje, odnosno pidoče, dok se koristi i sitniji zalogaj: gavuni, svježi komadići srdele i svježi komadići lignje. Mamac treba dobro postaviti na udicu da ostane prirodan i da se ne svuče pri spuštanju.
Sa obale se peca sa stijena u naseljima i uvalama Silbe i Premude, kao i sa molova. Prema starijim pravilima, pri izboru mjesta i zabacivanju ne smije se ometati linijski i trajektni pomorski saobraćaj.
Pristup vodi
Na Silbi su Žalić i Mul mjesta za ribolov sa stijena i molova. Na Premudi se sa obale i molova peca kod Krijala i u uvali Loza. Prema starijim pravilima, na tim mjestima ribolov ne smije ometati linijski i trajektni pomorski saobraćaj.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima o opštim pravilima morskog ribolova u Hrvatskoj, za ribolov sa obale i iz plovila potrebna je sportska ili rekreativna dozvola. Kupuje se preko internet stranica Uprave za ribarstvo, u područnim ispostavama i kod ovlašćenih prodavaca, a sportska dozvola preko klubova članova HSSRM-a. Bez dozvole mogu loviti osobe mlađe od 14 godina, odmetom s jednim povrazom.
Dnevna dozvola košta 10 €, trodnevna 25 €, a sedmodnevna 45 €. Godišnja rekreativna dozvola iznosi 66,36 €, uz najavljenu cijenu od 75 €. Godišnja sportska dozvola iznosi 46,45 €, uz obaveznu člansku iskaznicu HSSRM-a od 10 € za punoljetne osobe. Za upotrebu parangala, vrša i ostiju, kao i za ribolov na veliku ribu, potrebna je posebna dozvola; posebna dozvola potrebna je i za vještačko osvjetljenje, odnosno feral.
Zabranjeno je pecati u lukama i lučkim pristaništima na način koji ometa saobraćaj brodova, u označenim kupališnim zonama tokom kupališne sezone, u neposrednoj blizini uzgajališta i u uskim plovnim koridorima gdje se ometa sigurna plovidba. Na obalama i molovima Silbe i Premude posebno se mora ostaviti nesmetan prolaz linijskom i trajektnom pomorskom saobraćaju. Akvatorij i okolni Silbanski grebeni, Zapadni, Srednji i Južni greben, pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa.
Noćni ribolov dozvoljen je udičarskim alatima, sa plovila ili bez njega, dok je ribolov podvodnom puškom zabranjen od zalaska do izlaska sunca. Za vrste obuhvaćene lovostajem važi zabrana lova tokom propisanih perioda.
Dnevno je dozvoljeno zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama po ribolovcu, uz mogućnost zadržavanja jednog trofejnog primjerka koji sam prelazi tu masu. Primjerci ispod propisane minimalne mjere moraju se vratiti u more. Za ulov pojedinih vrsta, među kojima je lampuga, obavezna je dnevna evidencija kroz mobilni sistem mRecFish.