Ormoško jezero je vještačka akumulacija na Dravi u Hrvatskoj, u oblasti Cestice i Petrijanca. Peca se sa obale i iz plovila, uz dozvolu i ograničenja kod vodnih građevina. Među glavnim ribama su šaran, smuđ, štuka i som.

Veličina
Površina 235,4 ha

O vodi

Ormoško jezero nastalo je kao akumulacija hidroelektrane Varaždin na Dravi. Prema starijim podacima, površina mu je od 235 do 235,4 ha. Pecarošima su dostupni obala i obodni nasipi u oblastima Cestice i Petrijanca, kao i oblast blizu brane u Strmcu Podravskom, uz posebna ograničenja kod vodnih građevina.

ŠRK Varaždin upravlja hrvatskim dijelom jezera i pripadajućim rukavcima u administrativnim granicama opštine Petrijanec, oko 650 metara uzvodno od brane u Strmcu, u okviru 1. ribolovnog područja Drava – Dunav. Na području jezera djeluje i ŠRD Općina Cestica 1995. Na vodama ŠRK Varaždin dozvoljen je i ribolov iz plovila uz poštovanje propisa HEP-a.

Jezero i okolni pojas Drave pripadaju Regionalnom parku Mura-Drava, proglašenom 2011. godine. Uključeni su i u ekološku mrežu Natura 2000, kroz područje očuvanja značajno za ptice HR1000013 Dravske akumulacije i područje očuvanja značajno za staništa i vrste HR2001307 Dravske akumulacije. Opštinski prostorni planovi predviđaju ovu oblast kao potencijalni posebni ornitološki rezervat.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Ribe u vodi

Šaran je jedna od glavnih lovina, a jezero i okolni dravski sektor poribljavani su 2011. i 2012. godine divljim i ribnjačarskim šaranom. Smuđ, štuka i linjak takođe su obuhvaćeni tim planskim poribljavanjem. Šaran obično traži hranu po dnu i prilazi hranjenom mjestu; najviše smisla ima strpljiv ribolov na dnu, naročito rano ujutru i predveče.

Smuđ se često drži prelaza dubine i tvrđeg dna, a bolje grize pri slabijem svjetlu. Štuka voli zaklon iz kojeg može da presretne plijen, pa varalicu treba voditi uz ivicu rastinja gdje ga ima. Som je takođe prisutan; ta riba obično traži dublji zaklon i postaje aktivnija predveče. Za krupnog grabljivca važniji su pouzdan pribor i dobra kontrola ribe nego naglo izvlačenje.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Linjak obično bira mirnije dijelove uz rastinje i mekše dno, a njegov oprezan griz traži mirnu ruku. Amur je još jedna riba ovog jezera, dok su za mirniji ribolov zanimljivi deverika i babuška. Klen, podust i mrena dopunjuju riblji fond vezan za dravski karakter ove vode.

Od grabljivica tu su i bolen i grgeč, a prisutan je i manjić. U jezeru i pripadajućim rukavcima žive i mladica, potočna pastrmka i kalifornijska pastrmka.

Kako se peca

Sa obale se peca duž obodnih nasipa, uključujući oblast blizu brane u Strmcu Podravskom, izvan zabranjenih zona. Iz čamca se može pecati na vodama pod upravom ŠRK Varaždin uz poštovanje propisa HEP-a i plovidbu u zoni rekreacije.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Šaranski ribolov ovdje se zasniva na ribolovu na dnu i prethodnom prihranjivanju lovne zone. Boile i peleti služe kao mamci, a koriste se i kukuruz, tigrov orah i konoplja. Prihranu je bolje dodavati odmjereno i održavati ribu na jednom mjestu nego široko rasipati hranu. Pribor za dubinku treba prilagoditi dnu i očekivanoj veličini ribe.

Bijela riba lovi se na plovak i fiderom. Na plovak se lakše prati sitan, oprezan griz, dok fiderom može precizno da se hrani izabrano mjesto na dnu. Deverika obično dobro reaguje na ujednačen ritam hranjenja, bez stalnog premještanja sistema.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Varaličarenje se praktikuje i sa obale i iz plovila, a cilj su štuka, smuđ, som i bolen. Varalicu vrijedi voditi različitim brzinama i dubinama: smuđ često uzima bliže dnu, dok bolen obično napada bliže površini. Za štuku je koristan predvez otporan na zube.

Pristup vodi

Mjestima za pecanje prilazi se preko obale i obodnih nasipa duž jezera i drenažnih kanala na području Cestice i Petrijanca. U Strmcu Podravskom peca se i u blizini brane, uz posebna ograničenja koja važe za vodne građevine.

Pecaroši se okupljaju i parkiraju automobile na pristupima uz nasip, među kojima je i mjesto kod lovačke kućice u Strmcu Podravskom.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Pravila i dozvole

Za ribolov je 2026. godine potrebna godišnja, dnevna ili višednevna dozvola. Kupuje se u ribolovnom domu ŠRK Varaždin, preko internet stranice kluba i u prodavnicama Interland u Varaždinu, Alibi u Gornjem Vratnu i Akro u Hrašćici. Prema cjenovniku za 2026, dnevna dozvola košta 15,00 €, trodnevna 35,00 €, a sedmodnevna 55,00 €. Godišnja dozvola za odrasle iznosi 13,27 €, uz godišnju članarinu udruženju; za seniore i HRVI članarina je 86,73 €.

Prema starijim podacima, ribolovna mjesta se ne rezervišu, zadržani ulov mora se evidentirati u mobilnoj aplikaciji mRibič prije napuštanja vode, a za držanje žive ribe obavezna je mreža čuvarica. Noćni ribolov na unutrašnjim vodama u Hrvatskoj vremenski je ograničen ili zabranjen između 22:00 i 05:00 sati. Upotreba motornih čamaca podliježe ograničenjima.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Za hrvatski dio jezera u granicama opštine Petrijanec primjenjuju se pravila ŠRK Varaždin. Prema pravilima za 2026, zabranjen je ribolov unutar ograđenog prostora vodne građevine, u sistemu za nesmetan prolaz ribe i 100 metara uzvodno i nizvodno od ograde vodne građevine. Ribolov iz plovila na vodama tog kluba dozvoljen je uz poštovanje propisa HEP-a za akumulaciona jezera i plovidbu u zoni rekreacije.

Plan ŠRK Varaždin za 2026. propisuje lovostaj: za štuku od 01.02. do 31.03, za smuđa i kečigu od 01.03. do 31.05, za šarana od 01.04. do 31.05, a za soma od 16.04. do 15.06. Potočna pastrmka ima lovostaj od 01.10. do 28/29.02, mladica od 16.02. do 30.09, a lipljan od 16.10. do 15.05. Bez lovostaja su linjak, mrena i kalifornijska pastrmka, kao i deverika, klen, podust, amur, manjić, bolen i ostale vrste.

Strogo zaštićene vrste moraju se odmah i neoštećene vratiti u vodu. To su gavčica, balonijev balavac i prugasti balavac, zatim bjeloperajna krkuša, zlatni vijun i crnka, kao i mali vretenac i veliki vretenac.

Ormoško jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Dnevni ulov ograničen je na najviše 5 kg i do 10 komada, zavisno od vrste. Za štuku, smuđa, šarana, soma, amura i linjaka granica je 2 komada do 5 kg, a za mrenu i manjića 3 komada do 5 kg. Za pastrmke je dozvoljen 1 komad, dok se deverika, klen i podust mogu zadržati do 10 komada ukupne mase do 5 kg. Ako jedna riba ima više od 5 kg, zadržava se samo taj primjerak. Za mladicu je dozvoljeno zadržavanje najviše 1 komada godišnje. Babuška, patuljasti somić, sunčanica, bezribica i glavočići mogu se loviti bez ograničenja broja i mase.

Najmanja lovna mjera za štuku, smuđa, šarana i kečigu iznosi 40 cm, za soma 60 cm, a za linjaka 20 cm. Mrena ima mjeru 28 cm, potočna i kalifornijska pastrmka i lipljan 30 cm, a mladica 80 cm. Bez najmanje mjere su deverika, klen i podust, kao i amur, manjić, bolen i ostale vrste. Ova ograničenja ulova, zaštita vrsta, lovostaji i mjere pripadaju opštim pravilima plana ŠRK Varaždin za 2026. godinu.

Izvori