Lapovac je vještačko jezero kod Našica u Hrvatskoj, u našičkoj oblasti. Peca se isključivo s obale, na označenim pozicijama, uz unaprijed kupljenu dozvolu i pravila ŠUD „Šaran” Našice. Među ribama su šaran, amur, som i smuđ, a gostima je prema pravilima za 2026. zabranjeno zadržavanje ulova.
- Veličina
-
Površina 48,8 ha
O vodi
Lapovac, poznat i kao Lapovac II, nalazi se približno tri kilometra od središta Našica. Ova slatkovodna akumulacija nastala je izgradnjom brane 1993. godine. Uređene ribolovne pozicije raspoređene su na obali, odakle se i obavlja sav ribolov.
Jezero leži na nadmorskoj visini od 123 m, a najveća dubina iznosi 11 m. Prema starijim podacima, površina mu je od 48,8 do oko 80 ha, a srednja dubina 5,5 m. Za pecaroša to znači da pri izboru mjesta treba obratiti pažnju na dubinu ispred pozicije, umjesto da računa na jednolično dno.
Vodom upravlja ŠUD „Šaran” Našice, koji organizuje redovno poribljavanje. Ribolovno područje je kontrolisano i ima ribočuvarsku službu, a upravljač ga označava kao „zaštićeno područje”.
Godine 2019. ulovljen je som od 103 kg i 252 cm, tada predstavljen kao rekord. Među rekordnim ulovima jezera je i šaran teži od 30 kg. Takvi kapitalci traže pouzdan pribor i strpljivo zamaranje, bez forsiranja ribe pred obalom.
Ribe u vodi
Šaran i amur privlače pecaroše koji vole da pripreme hranilište i sačekaju ribu. Šaran se obično traži uz promjene dubine i na mjestima gdje nalazi hranu, a često dobro grize u svitanje i predveče. Amur je naročito aktivan u toplijoj vodi; prihranu je bolje prilagođavati njegovom dolasku nego neprekidno dodavati velike količine.
U Lapovcu žive i som i smuđ. Som obično postaje aktivniji u sumrak i noću, dok smuđ često prilazi plićim dijelovima kada oslabi svjetlost. Za obje grabljivice vrijedi pažljivo pretraživati prelaze između pliće i dublje vode.
Babuška i deverika zanimljive su za mirniji ribolov pri dnu. Deverika se često kreće u jatu, pa nakon prvog griza vrijedi zadržati preciznost zabacivanja. U jezeru živi i američki somić.
Kako se peca
Na Lapovcu se peca samo s obale, unutar označenih pozicija; ribolov iz čamca nije dopušten. Klasični šaranski ribolov ovdje se praktikuje uz boile i biljne mamce. Koriste se tigrov oraščić i kukuruz, ali i slanutak i kikiriki. Prihrana mora biti termički obrađena.
Za šarana se koristi i zig-rig. Njime se mamac podiže iznad dna, što može pomoći kada se riba zadržava u višim slojevima vode. Dubinu prezentacije vrijedi prilagođavati aktivnosti ribe, umjesto cijeli dan držati isti raspored sistema.
Za amura se prihranjuje partiklom s mnogo kukuruza. Za krupnu ribu praktikuje se i dugotrajnije prihranjivanje kvalitetnim, velikim i tvrdim mamcima. Hranjenje i zabacivanje obavljaju se s obale, bez daljinski upravljanih naprava za hranjenje ili razvlačenje sistema.
Pristup vodi
Do jezera vodi pristupna cesta, a parkiralište je kod čuvarske kućice kraj brane. Na obali su uređene ribolovne pozicije.
Pravila i dozvole
Za ribolov su prema pravilima za 2026. potrebni unaprijed kupljena dozvola i identifikacioni dokument. Ribolovni ispit je obavezan, osim za djecu i strane državljane. Prema starijim podacima, dozvola se kupuje putem službene stranice za kupovinu, skeniranjem QR koda na izabranoj poziciji i uz prethodnu najavu; plaća se karticom i stiže elektronskom poštom. Dnevna dozvola košta 30 €, trodnevna 90 €, a sedmodnevna 210 €. Noćni ribolov je dopušten.
Pravila za 2026. zahtijevaju najavu gostiju najmanje 24 sata ranije, dezinfekciju pribora prije ribolova i dolazak samo u propisanim terminima. Peca se isključivo unutar označenih pozicija, od kojih su posljednje dvije na zapadnoj strani rezervisane za članove društva. Automobili se ne smiju voziti ni ostavljati unutar ribolovne pozicije ili korita jezera. Gosti noću ne smiju napuštati jezero, osim u izvanrednim situacijama uz javljanje ribočuvaru.
Prema pravilima za 2026, dopuštena su najviše tri štapa, svaki s jednom udicom. Ribolov i prihrana obavljaju se isključivo s obale, a daljinski upravljane naprave za hranjenje i razvlačenje sistema su zabranjene. Prihrana mora biti termički obrađena, dok kederi za grabljivice moraju poticati iz iste vode. Šaran i amur love se po režimu „uhvati i pusti”, a gostima s dnevnom, trodnevnom ili sedmodnevnom dozvolom zabranjeno je zadržavanje bilo koje vrste ribe.