Tivatski zaliv je slana morska voda u Crnoj Gori, uz Tivat, Krtole i poluostrvo Luštica. Peca se sa obale, mula, ponti i iz barke; prema starijim podacima, potrebna je dozvola, a luke, marine i druge zabranjene zone treba izostaviti. Među ribama zaliva su orada, brancin, cipal i zubatac.
O vodi
Tivatski zaliv, poznat i kao Tivatski zaljev i Baia di Teodo, pripada unutrašnjim morskim vodama Crne Gore. Zauzima 39,6 km², prosječna dubina mu je oko 25,5 m, a najveća doseže 47 m. Pecarošu su na raspolaganju obala, kamena mula, ponte i uređene gradske rive, dok se iz barke može pecati dalje od obale, uz ograničenja pojedinih zona.
Na obodnom dijelu zaliva nalazi se Specijalni rezervat prirode Tivatska solila. Brodskim saobraćajem i balastnim vodama povremeno dospijevaju alohtone vrste morskih organizama.
Ribolovno more je pod upravom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, dok ribolovnim aktivnostima koordinira Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore preko lokalnih klubova.
Ribe u vodi
Orada, koju pecaroši zovu i komarča, i brancin, odnosno lubin, prisutni su u zalivu. Orada obično traži hranu pri dnu, naročito na prelazima pijeska i kamenja; mirno postavljen mamac i strpljenje često znače više od stalnog prezabacivanja. Brancin se rado kreće uz obalu i zaklone, a zora, sumrak i uzburkana voda obično prijaju njegovom lovu varalicom.
Cipal, bukva i ukjata daju razlog da se ponese i lakši pribor. Cipal zna biti oprezan, pa tanji predvez i odmjerena prihrana pomažu da se jato zadrži bez uznemiravanja. Bukva i ukjata često uzimaju mamac iznad dna; kad grize u propadanju, vrijedi mijenjati dubinu umjesto uporno čekati na istoj.
U zalivu žive i zubatac, perka i arbun. Zubatac obično traži izraženiji podvodni reljef, dok se arbun hrani pri dnu i dobro se traži osjetljivijim priborom koji prenosi sitne udarce.
Lignja i sipa su glavonošci prisutni u ovoj vodi. Pri njihovom lovu skosavicu treba voditi kontrolisano, uz zastoje, a zakačen ulov izvlačiti ravnomjerno, bez naglog cimanja. Poribljavanje se ne vrši ni za jednu od pomenutih vrsta.
Kako se peca
Sa obale i uređenih gradskih riva peca se na čekanje, a koriste se i kamena mula i ponte. Ribolov na dnu ovdje se primjenjuje za oradu i zubaca, sistemom sa kliznim olovom i predvezom. Predvez treba da omogući mamcu prirodno kretanje, dok težinu olova valja prilagoditi tome da sistem ostane na mjestu.
Na plovak se love bukva, cipal i ukjata, teleskopskim štapovima uz prihranu. Prihranjuj odmjereno i prati na kojoj dubini riba uzima mamac. Varaličarenje je usmjereno na brancina; promjena brzine vođenja i kratke pauze često su korisnije od stalnog mijenjanja varalice.
Iz čamca ili barke koriste se kančenica i panula. Kančenicom se mamac spušta prema dnu, uz održavanje kontakta sa sistemom, dok se panulom mamac vodi za barkom. Lignje i sipe love se skosavicama, odnosno peškanfondama, uz rasvjetu do 400 kandela prema starijim pravilima. Skosavicu povremeno podigni pa joj dopusti da kontrolisano propadne, bez gubitka osjećaja za pribor.
Među često korišćenim prirodnim mamcima su svježa ili soljena srdela i morski crvi. Koriste se i dagnje i komadi lignje, dok je hljeb još jedan od mamaca koji se upotrebljavaju u zalivu. Za lov varalicom koriste se silikonske varalice, vobleri i kastmasteri; izbor težine i načina vođenja treba prilagoditi dubini na kojoj se traži riba.
Pristup vodi
Moru se pristupa duž obale Tivta, Donje Lastve, Opatova i Lepetana. Mjesta za pecanje obuhvataju kamena mula, ponte i gradske rive.
Pristup postoji i na području Krtola i poluostrva Luštica, uključujući Krašiće i Rose.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, za sportsko-rekreativni ribolov sa obale i plovila u Crnoj Gori potrebna je dozvola, koja se dobija kod ovlašćenih sportsko-ribolovnih klubova i Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Dnevna dozvola košta 5 €, višednevna do 30 dana 30 €, a godišnja 50 €. Dnevna dozvola za podvodni ribolov košta 20 €, a dnevna za veliku ribu 30 €. Djeca mlađa od 14 godina oslobođena su plaćanja naknade za dozvolu.
U Tivatskom zalivu zabranjen je ribolov unutar akvatorijuma marine Porto Montenegro. Opšta pravila u Crnoj Gori zabranjuju ribolov u lukama i marinama, zaštićenim rezervatima prirode i u blizini uzgajališta. Zabranjen je ulov strogo zaštićenih vrsta, uključujući plemenitu perisku, morske konjiće, morske kornjače, određene vrste morskih pasa i delfine. U morskim vodama zabranjeni su poribljavanje i unošenje stranih i genetski modifikovanih vrsta.
U sportskom ribolovu zabranjene su mreže, parangali, dronovi i naprave na daljinsko upravljanje. Dozvoljena su najviše dva štapa sa do tri udice ili dva povraza odnosno panule. Podvodni ribolov puškom dozvoljen je samo od izlaska do zalaska sunca, dok je rekreativni noćni ribolov sa obale i plovila dozvoljen, kao i lov glavonožaca uz vještačko svjetlo do 400 kandela.
Dnevno se može zadržati do 5 kg ribe i drugih morskih organizama, uz jednu ribu kojom se ta težina premašuje. Riba ispod propisanih minimalnih lovnih mjera vraća se u more. Ulov se obilježava odsijecanjem donjeg dijela repnog peraja i ne smije se prodavati niti stavljati u promet.