Velika Usora je bujičasta planinska rijeka u Bosni i Hercegovini, u oblasti Teslića, sa brzacima i dubljim virovima. Peca se sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola, a oko Blatnice i najava ribočuvaru. Glavne lovine su potočna pastrmka u gornjem toku, a nizvodno klen, škobalj i mrena.
- Veličina
-
Dužina u regionu 52,7 km
O vodi
Velika Usora izvire podno Borje i Očauša, u zoni iznad 1000 m nadmorske visine, i spušta se prema Tesliću kroz smjenu brzaka i dubljih virova. Dužina toka je od 50,3 do 52,7 km, a prosječna širina oko 10 m. Najdublji virovi dosežu od 3 do 4 m, pa na ovoj pretežno bujičastoj planinskoj rijeci vrijedi pažljivo čitati prelaze iz brze vode u mirniju dubinu.
Na Sastavcima kod Teslića spaja se sa Malom Usorom, na oko 204 m nadmorske visine. Ušće pritoke Studene nalazi se na 385 m. Gornji tok je čistiji i pastrmskog karaktera, dok je nizvodno prema Tesliću riblji svijet raznovrsniji.
Rijeka je neplovna, a njen kanjon je prirodni predio kroz koji prolaze planinarske staze. Regionalni i lokalni putevi prate tok, sa ribolovnim sektorima prema Studencima, Kamenici, Komušini i Blatnici. Ribolovnim područjem opštine Teslić, koje obuhvata i Veliku Usoru, upravlja SRD „Usora“ Teslić.
Ribe u vodi
Potočna pastrmka je glavna lovina čistijeg, planinskog gornjeg toka. Godine 2013. na 20 lokaliteta uzvodno od Blatnice pušteno je 12.000 komada njene mlađi, nabavljene preko Sportsko-ribolovnog saveza Republike Srpske. Pastrmku obično treba tražiti iza kamena, uz rub brzaka i na ulazu u vir, gdje iz zaklona presreće hranu. U bistroj vodi tih prilaz često znači više od promjene mamca, a jutro i predvečerje znaju donijeti bolji griz. U gornjem toku živi i autohtoni lipljen.
Nizvodno od pastrmske zone prema Tesliću love se klen, škobalj i mrena. Pecaroši bilježe klena preko 1 kg, kao i krupnije primjerke škobalja i mrene. Klen se obično drži uz zaklon i prelaze struje, pa mu manju varalicu treba provesti bez naglog pada pred samu ribu. Škobalj hranu traži uz dno u tekućoj vodi, dok mrenu vrijedi tražiti u dubljoj struji i nizvodno od kamenih prepreka.
U nizvodnom dijelu žive i potočna mrena i krkuša, a uz njih plotica. Gagica se ovdje zove jošavka; među sitnijom ribom su i bjelica i uklija, za koju se koristi lokalni naziv bijelić. Na području Blatnice love se štuka i som.
Kako se peca
Na Velikoj Usori peca se sa obale. Varaličarenje je usmjereno na potočnu pastrmku i klena, manjim voblerima i drugim varalicama. Mamac se vodi uzvodno iza stijena i kamenih prepreka, kao i kroz tišake brzaka. Lakši pribor olakšava precizno zabacivanje, a varalicu treba provesti uz sam rub zaklona, gdje riba može da je presretne.
Nizvodno od pastrmske zone primjenjuje se plovkarenje za škobalja, klena i ploticu. Koriste se pahulja hljeba, crvići i drugi prirodni mamci za bijelu ribu. Za škobalja je važno podesiti dubinu tako da mamac prolazi blizu dna; uredno vođenje kroz istu putanju korisnije je od stalnog prebacivanja na drugo mjesto.
Mušičarenje se primjenjuje na čistim dijelovima gornjeg toka, gdje se potočna pastrmka lovi vještačkom mušicom. Mušicu treba pustiti da što prirodnije prati struju, bez zatezanja koje je neprirodno vuče preko površine.
Pristup vodi
Iz Teslića se vodi prilazi regionalnim i lokalnim putevima koji prate rijeku. Uređene obale omogućavaju pristup cjelokupnom ribolovnom području svim prevoznim sredstvima.
Prema starijim podacima, popularni sektori gornjeg toka nalaze se uzvodno od Teslića, prema Studencima, Kamenici, Komušini i Blatnici.
Pravila i dozvole
Prema starijim podacima, ribolov je otvoren uz obaveznu dozvolu, koja se dobija preko SRD „Usora“ Teslić, u sistemu distribucije Sportsko-ribolovnog saveza Republike Srpske. Dnevna dozvola može se regulisati i kod ribočuvara na terenu, uključujući zonu Blatnice. Lokalna godišnja članarina odnosno dozvola za zaposlene iznosi 50,00 KM, uz povlastice za invalide i žene, a dnevna za domaće ribolovce i turiste 10,00 KM. Za 2016. godinu, u okviru reciprociteta udruženja „Blinker“ sa SRD „Usora“, opšta godišnja dozvola iznosila je 100,00 KM za punoljetne članove, 50,00 KM za penzionere i invalide i 25,00 KM za djecu.