Svitavsko jezero je slatkovodna akumulacija u Bosni i Hercegovini, u oblasti Parka prirode Hutovo blato kod Čapljine. Ribolov je dozvoljen sa obale i iz čamca; odluka za 2023. traži dozvolu i identifikacioni dokument, uz ograničenja pribora, mamaca i ulova. Među ribama su šaran, linjak, štuka i som.

Veličina
Površina 1.026,3 ha

O vodi

Svitavsko jezero je vještačka akumulacija unutar Parka prirode Hutovo blato, kojim upravlja JP „Park prirode Hutovo blato“ iz Čapljine. Zvanično je proglašeno ribolovnom vodom. Park je proglašen 1995. godine, a jezero je dio Ramsarskog močvarnog područja obuhvaćenog međunarodnom Ramsarskom konvencijom. Propisi parka predviđaju očuvanje autohtone ihtiofaune.

Površina jezera je od 1.000 do 1.026,3 ha, odnosno oko 10 km². Nalazi se na približno 2,5 do 3 m nadmorske visine, dok se radna kota akumulacije kreće od 2,30 do 5,80 m. Dubina se mijenja tokom godine: najveća je zimi i u rano proljeće, kada dostiže od 8 do 10 m, a ljeti oko 6 m.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Dno je u prosjeku ravno, sa dubljim virovima i oknima od 4 do 9 m. Takve promjene dubine pecarošu su korisna mjesta za traženje ribe, naročito kada se ona povuče sa plićeg dijela. Oko akumulacije su nasipi, a prilazi vode lokalnim putevima i stazama kod Svitave, Bajovaca i Sjekosa.

Na jezeru su ostvareni trofejni ulovi štuka uz vraćanje ribe po načelu „uhvati i pusti“, kao i ulovi krupnih somova i šarana.

Ribe u vodi

Šaran i linjak su među dozvoljenim vrstama za ulov. Šarana obično vrijedi tražiti uz promjene dubine i mjesta na kojima nalazi hranu na dnu; najbolje grize kada se voda zagrije, često u ranim jutarnjim satima. Linjak se radije drži zaklona i rastinja, a mamac uz dno i mirna prezentacija često su važniji od dalekog zabačaja. Među dozvoljenim vrstama su i amur i tolstolobik, pa izbor lovine nije ograničen na klasičan šaranski izlazak.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Štuka i som su izbor za pecaroša koji traži grabljivicu. Štuku obično treba tražiti uz rubove zaklona i prelaze između pliće i dublje vode, naročito po svježijem vremenu. Som se često drži dubljih dijelova i izlazi u potragu za hranom pri slabijem svjetlu. Grgeč je takođe među dozvoljenim vrstama, a obično dobro reaguje na manju varalicu vođenu uz dno ili rub zaklona.

Za mirniji ribolov tu su babuška, karas i deverika, sve među dozvoljenim vrstama za ulov. Sitniji mamac i pažljivo podešen plovak obično pomažu kada riba uzima oprezno. Plotica i sval takođe pripadaju dozvoljenoj lovini, kao i keljavac i zlatva.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Među dozvoljenim vrstama su jegulja i cipal, koji se naziva i cipol. Tu su još sunčanica i cvergl. U jezeru žive i peškelj, odnosno pekelj, crvenperka i klen, a prisutna je i pastrmka. Riblji svijet obuhvata i somića, gambuziju i autohtone gaovice.

Kako se peca

Na Svitavskom jezeru peca se udicom sa obale i iz čamca. Za izlazak na vodu predviđena je tradicionalna trupica na vesla ili čamac sa vanbrodskim motorom, uredno registrovan u lučkoj kapetaniji u FBiH. Odluka za 2023. dozvoljava najviše dva štapa i kao mamce dopušta kukuruz, gliste i crviće, druge pripravke riblje hrane i silikonske varalice.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Varaličarenje je usmjereno naročito na štuku i soma. Silikonsku varalicu vrijedi voditi uz promjenu dubine, uz povremeni zastoj i kontrolu propadanja. Za soma treba snažniji pribor, dok je pri lovu štuke važan predvez otporan na zube.

Dubinski ribolov i ribolov plovkom koriste se za šarana, linjaka i bijelu ribu. Na dubinku mamac treba držati mirno uz dno; kukuruz je uobičajen izbor za šarana, dok gliste često dobro rade za linjaka. Plovkom se mamac može precizno zadržati iznad dna, a crvići su praktični kada se traži sitnija bijela riba.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Lokalna agencija nudi iznajmljivanje opreme za mušičarenje na jezeru.

Pristup vodi

Do jezera se dolazi lokalnim putevima i stazama u blizini naselja Svitava, Bajovci i Sjekose. Prilazi vode uz nasipe oko akumulacije.

Pravila i dozvole

Prema odluci za 2023. godinu, za ribolov su potrebni ribolovna dozvola i identifikacioni dokument. Dozvole se kupuju u sjedištu JP „Park prirode Hutovo blato“ na Karaotoku, a dnevne dozvole nude se i kroz lokalne turističke i izletničke ponude. Cjenovnik za 2023. predviđa godišnju dozvolu od 100,00 KM za osobe od 18 do 65 godina, odnosno 50,00 KM za uzrast od 14 do 17 godina, penzionere, ratne vojne invalide, civilne invalide i starije od 65 godina. Za mlađe uzraste do 14 godina godišnja dozvola iznosi 25,00 KM, a dnevna za osobe od 18 do 65 godina 10,00 KM. Godišnja naknada za privremeni vez čamca koji se ne odvozi na prikolici iznosi 50,00 KM prema istom cjenovniku.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Prema starijim podacima, lokalna turistička ponuda ima dnevnu dozvolu od 5,00 €, a opšta pravila FBiH zabranjuju noćni ribolov. Propisi parka strogo zabranjuju unos stranih, alohtonih vrsta. Opšti Pravilnik FBiH br. 63/05 propisuje najmanje lovne mjere od 35 cm za šarana, 60 cm za soma i 40 cm za štuku; za lipljena je mjera 30 cm, za ploticu 15 cm, a za deveriku i linjaka 20 cm. Dnevni ulov ograničen je na najviše 4 komada soma, šarana ili štuke, te najviše 10 komada plotica, škobalja ili deverika.

Prema pravilima za 2023, u Parku prirode ribolov je dozvoljen samo na Svitavskom jezeru i dijelu Krupe nizvodno od izlaza „kanala sunca“ do kolskog mosta na M-17; na ostalim vodama i jezerima parka je zabranjen. Lovostaj za šarana, linjaka, amura, tolstolobika, keljavca i svala traje od 1. aprila do 1. juna, a za ploticu od 1. februara do 30. marta. Ostale dozvoljene vrste mogu se loviti tokom cijele godine.

Svitavsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Odluka za 2023. dopušta najviše dva ribolovna štapa, a od mamaca kukuruz, gliste, crviće, druge pripravke riblje hrane i silikonske varalice. Zabranjeni su živa riba kao mamac i stavljanje ulovljene ribe u promet. Za ribolov iz čamca dozvoljeni su tradicionalna trupica na vesla ili čamac sa vanbrodskim motorom uredno registrovan u lučkoj kapetaniji u FBiH. Za plovila koja se ne drže na prikolicama obavezna je registracija privremenog veza.

Istom odlukom zabranjen je ulov šarana, linjaka, amura, tolstolobika, keljavca, svala, plotice i jegulje ispod propisane dužine, uz upućivanje na pravilnik FBiH; za ostale dozvoljene vrste odluka ne propisuje ograničenja dužine. Riba koja se ne namjerava zadržati mora se odmah neozlijeđena vratiti u vodu.

Izvori