Korana je mirna rijeka širokog, plitkog korita u Bosni i Hercegovini, u oblasti Cazina kod Tršca i Tržačkih Raštela. Peca se sa obale; prema starijim pravilima potrebna je dozvola USR „Mutnica“ Cazin, a riblja plodišta i mrijestilišta su zatvorena za ribolov. Među ribama su klen, štuka, som i šaran.
- Veličina
-
Dužina u regionu 50,5 km
O vodi
Korana kroz oblast Cazina protiče kao mirna rijeka širokog i plitkog korita, sa zavojima nastalim meandriranjem. Dio kroz Bosnu i Hercegovinu ustanovljen je kao ribolovno područje kojim upravlja USR „Mutnica“ Cazin. Dužina je 50,5 km.
Ribolovna mjesta nalaze se kod kupališta i nekadašnjih mlinova u Tršcu, u Tržačkim Raštelama i na potezu Berkini mlinovi – mlin Tržac. Području se prilazi lokalnim i regionalnim putevima kroz ova naselja. Poslije padavina rijeka je sklona poplavama, pa stanje vode bitno utiče na izbor dana za izlazak.
Na Korani su utvrđene zaštićene zone prirodnih ribljih plodišta i mrijestilišta. USR „Mutnica“ i lokalne vlasti sprovode aktivnosti i projekte poribljavanja voda ove oblasti.
Područje Tržačkih Raštela i Tršca leži na oko 200–215 m nadmorske visine. Prema starijim podacima, ukupni podsliv Gline i Korane na području Federacije BiH obuhvata približno 742 km².
Ribe u vodi
U Korani žive klen, štuka, som i šaran, pa izbor pribora zavisi od toga traži li se grabljivica ili se čeka riba na hranjenom mjestu. Klen se obično drži zaklona i prelaza između mirnije i brže vode; sitnija varalica vođena uz takva mjesta često je dobar izbor. Štuka voli zasjedu uz rastinje i prepreke, gdje varalicu vrijedi voditi sporije, uz kratke zastoje.
Som se obično traži uz dublje zaklone i podlokanu obalu, a aktivniji je pri slabijem svjetlu i zamućenoj vodi. Šaran često obilazi prelaze dna i mirnije dijelove sa prirodnom hranom; precizno hranjenje i mir na obali korisniji su od stalnog prebacivanja pribora.
Plotica i podust takođe nastanjuju ovu rijeku, kao i mrena. Podust i mrena se obično hrane pri dnu, pa mamac treba voditi ili položiti tako da ostane u zoni hranjenja. Tu su i linjak i crvenperka, dok se od sitnije ribe sreću bjelica i uklija.
Potočna pastrmka javlja se u hladnijim i bržim zonama. U takvoj vodi obično koristi zaklon iza prepreke ili rub struje, odakle izlazi po hranu; tih prilaz i pažljivo vođenje vještačkog mamca pomažu da se riba ne poplaši.
Kako se peca
Na Korani se peca sa obale, a ribolov na plovak jedan je od uobičajenih načina. U tekućoj vodi plovak treba uskladiti sa strujom i dubinom, tako da mamac prolazi prirodno, bez naglog povlačenja preko mjesta na kojem se riba hrani.
Dubinski ribolov i savremeni šaranski ribolov koriste se za šarana i bijelu ribu. Peca se sa dna, uz kukuruz, šećerac i boile, a mjesto se priprema standardnom prihranom. Na dubinku je korisno hraniti precizno i birati opterećenje koje drži mamac na mjestu, umjesto da ga struja stalno pomjera.
Varaličarenje je način da se traže štuka, som i klen, uz vještačke mamce i varalice. Varaličari mogu mijenjati brzinu i dubinu vođenja prije nego što napuste mjesto: sporiji prolaz uz zaklon često vrijedi više od mnogo brzih zabačaja.
Pristup vodi
Automobilom se području prilazi lokalnim i regionalnim putevima kroz Tržac i Tržačka Raštela, u pravcu granice. Obalska ribolovna mjesta su kod kupališta i nekadašnjih mlinova u Tršcu, u Tržačkim Raštelama i na potezu Berkini mlinovi – mlin Tržac.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, za sportsko-rekreativni ribolov potrebna je dozvola, koja se za ovo područje dobija preko USR „Mutnica“ Cazin. Na susjednom graničnom dijelu kojim upravlja ŠRD „Slunjčica“ jednodnevna dozvola koštala je 10 €, trodnevna 20 €, a sedmodnevna 40 €.
Opšta pravila regiona dopuštaju najviše dva štapa, dok je za salmonidne vrste dozvoljen samo jedan štap sa najviše jednim vještačkim mamcem. Noćni ribolov zabranjen je od mraka do svitanja. Zabranjeni su ribolov mrežama, dinamitom i lajnerima, kao i korišćenje ikre te živih ili mrtvih alohtonih ribljih vrsta kao mamca.
Starija ograničenja nejasnog teritorijalnog obuhvata za štuku predviđaju lovostaj od 1. februara do 31. marta i najmanju mjeru od 40 ili 50 cm, a za soma lovostaj od 16. aprila do 15. juna i najmanju mjeru od 60 cm. Za hrvatski dio Korane lovostaj za potočnu pastrmku traje od 1. oktobra do kraja februara, uz najmanju mjeru od 30 cm. Među starijim ograničenjima nejasnog obuhvata je i dnevni ulov od 2 komada plemenite ribe ili do 3 kg, uz najviše 5 komada ostalih vrsta.