Oblačinsko jezero u Srbiji, u oblasti Niša i Merošine, slatkovodna je voda za rekreativni i sportski ribolov, sa takmičarskom pistom. Prema starijim podacima, za pecanje je potrebna dozvola. Peca se pretežno sa obale, a glavne ribe su babuška, šaran, amur i tolstolobik.

Veličina
Površina 16,8 ha

O vodi

Oblačinsko jezero pripada ribarskom području „Južna Morava 2“. Na njemu se održavaju ribolovačka takmičenja, a za njegovu ribolovačku istoriju i takmičenja vezano je Udruženje sportskih ribolovaca „Nišava“ iz Niša. Najviše se peca sa obale, naročito oko brane i hotela, uz koji je uređena betonska takmičarska pista za lov udicom na plovak. Kod brane i nekadašnjeg motela, današnjeg hotela, nalazi se betonsko parkiralište.

Prema starijim podacima, površina jezera je od 16,8 do 23 ha, približna dužina 550 m, širina 450 m, a prečnik oko 1 km. Obalska linija duga je oko 1.350 m, dok je nadmorska visina od 275 do 280 m. Najveća dubina, od oko 4,7 do 5 m, nalazi se na sredini jezera. Pecanje na samoj sredini ne preporučuje se zbog najveće dubine.

Oblačinsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Jezero je obuhvaćeno međunarodno značajnim područjem za ptice i stanište je zaštićenih barskih i močvarnih ptica. U ribljem fondu preovlađuju šaranske vrste. Ranije je redovno poribljavano šaranom, amurom i štukom, a plansko poribljavanje obustavljeno je oko 2010. godine.

Ribe u vodi

Babuška je najbrojnija riba Oblačinskog jezera i jedna od glavnih lovina. Obično traži hranu pri dnu, pa pecarošu znači da mamac spusti do podloge i pažljivo podesi dubinu. U toplijem delu godine često dobro grize ujutru i predveče, a ujednačeno, odmereno prihranjivanje može duže da je zadrži na mestu.

Oblačinsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Šaran i amur takođe pripadaju dominantnim vrstama i ranije su unošeni poribljavanjem. Prema starijim podacima, lovljeni su šarani do oko 2 kg. Šaran se obično traži uz prelaze dubine i mesta na kojima nalazi hranu, naročito u mirnijim jutarnjim i večernjim satima. Amur se često drži blizu vodenog rastinja i aktivnije uzima hranu u toploj vodi; za obe ribe važni su tih prilaz i pouzdan pribor.

Tolstolobik je među dominantnim vrstama, ali se hrani filtriranjem sitnih čestica iz vode, pa ga nije smisleno tražiti istim pristupom kao ribu koja kupi krupne zalogaje sa dna. Za njegov namenski lov obično se koriste mamci koji stvaraju oblak sitne hrane u vodi.

Oblačinsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

U jezeru žive i beovica, deverika i som, kao i amurski čebačok, lokalno zvan „usisivač“. Prisutne su žutooka i bodorka. Štuka je takođe unošena poribljavanjem. Prema starijim podacima, u jezeru je bilo i linjaka.

Kako se peca

Ovde se peca uglavnom sa obale, posebno oko brane i u blizini hotela. Ribolov na plovak jedan je od najčešćih izbora za babušku i belu ribu, a kod hotela je za tu tehniku uređena betonska takmičarska pista. Za sitniju babušku i belu ribu koriste se crvići, gliste i hlebne ruže. Plovak podesi tako da mamac bude uz dno, a sitnim dodavanjem hrane održavaj ribu na mestu bez pretrpavanja.

Oblačinsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Fiderom se peca uz hranilice i lakše ili srednje štapove. Na dubinku se ciljaju šaran i amur, a mali udeo mulja na dnu olakšava postavljanje dubinskih sistema. Kod takvog pecanja zategni strunu dovoljno da vidiš uzimanje mamca, ali izbegavaj nepotrebno pomeranje sistema po dnu.

Za mirne vrste koriste se kuvani kukuruz, kuvani pasulj i grašak. Tokom kasnog proleća preporučuju se zreli plodovi duda u sve tri boje. Za krupnu babušku kod brane izdvajaju se kraj proleća i početak leta, naročito jun posle mresta.

Oblačinsko jezero
Izvor: fotografija sa interneta

Pristup vodi

Do jezera se automobilom stiže asfaltiranim putem iz pravca Niša i Merošine, sa prilazom do obale i brane. Kod brane i nekadašnjeg motela, današnjeg hotela, nalazi se betonsko parkiralište za automobile. U blizini hotela uređena je betonska takmičarska pista za lov ribe udicom na plovak.

Pravila i dozvole

Prema starijim podacima, ribolov na Oblačinskom jezeru otvoren je uz obaveznu dozvolu, koja se nabavlja u ribolovačkim prodavnicama, uključujući radnju u Prokuplju, i preko ovlašćenih ribolovačkih udruženja. Jedinstvena republička godišnja dozvola koštala je 7.000,00 RSD, dnevna 1.000,00 RSD, a višednevna 2.000,00 RSD. Pri ribolovu i zadržavanju ulova primenjuju se opšti zakonski lovostaji za šaranske i druge autohtone vrste i minimalne lovne mere u Srbiji. Za amurskog čebačoka nema ograničenja ulova jer je uneta invazivna vrsta.

Fotografije

Izvori