Mezgrajsko jezero je vještačka slatkovodna akumulacija kod Ugljevika, u Bosni i Hercegovini. Peca se sa uređene obale, a prema starijim podacima obavezna je dozvola i zabranjen je izlov amura. Među glavnim ribama su šaran, linjak, štuka i smuđ.
- Veličina
-
Površina 13,8 ha
O vodi
Mezgrajsko jezero, poznato i kao jezero Mezgraja, nastalo je zatvaranjem površinskog kopa uglja za potrebe RiTE Ugljevik. Ovu akumulaciju kod Ugljevika stalno napajaju tri podzemna izvora. Površina joj je od 13,8 do 15 ha, dužina oko 650 m, a širina oko 250 m. Dubina je od 6 do 9 m, pa pri izboru mjesta i podešavanju pribora vrijedi pažljivo ispitati dno.
Obalu okružuju šuma, trska i šaš, a pecarošima su na raspolaganju klupe, stolovi, nadstrešnice i etno-mobilijar. Ribolov se obavlja sa uređene obale. O vodi brine Društvo sportskih ribolovaca „Klen“ iz Ugljevika, uz organizovanu ribočuvarsku službu i redovno, plansko poribljavanje.
Ribe u vodi
Šaran je važna lovina Mezgrajskog jezera i redovno se poribljava. Jedan pecaroš je 2007. godine ulovio primjerak od 11,6 kg i vratio ga u vodu, a bilo je i primjeraka od 17 kg. Prema starijim procjenama, u jezeru navodno ima šarana do 20 kg. Šaran se obično hrani uz dno i rubove rastinja; rano jutro i predvečerje često su dobar izbor za čekanje kapitalca.
Poribljava se i amurom, čiji je izlov prema starijim podacima zabranjen. Linjak se ovdje lovi do 2 kg. Ova riba obično traži mirnije dijelove uz vodeno bilje, a najradije grize u zoru i pred sumrak; mamac spušten blizu dna i mirna prezentacija često su važniji od čestog zabacivanja.
Štukom se takođe poribljava, a ulovljeni primjerci imali su od 2 do 3 kg. Štuka obično vreba uz zaklon i rubove vegetacije, gdje varalicu vrijedi voditi sporije, uz povremene zastanke. Smuđ se češće traži uz dno i pri slabijem svjetlu, dok som uglavnom postaje aktivniji predveče i u mraku. Za ove grabljivice važni su pouzdan pribor i strpljivo pretraživanje mjesta.
U jezeru žive i klen i bandar, odnosno grgeč. Od sitnije bijele ribe tu su crvenperka i crvenooka, a lovi se i deverika.
Kako se peca
Na Mezgrajskom jezeru peca se sa uređene obale, a dubinski ribolov posebno je zastupljen u lovu na šarana. Za pecanje na dubinku obično se koriste kukuruz ili boile, uz prihranu na odabranom mjestu. Sistem treba položiti tako da mamac bude pristupačan ribi, a zategnutost strune podesiti da se trzaj jasno vidi.
Ribolov na plovak je takođe uobičajen. Za linjaka mamac vrijedi spustiti blizu dna, dok se crvenperka često traži više u vodenom stubu, uz rastinje. Gliste i crvići su uobičajeni mamci za ovakav ribolov; lagan i dobro otežan plovak lakše pokazuje oprezno uzimanje.
Varaličarenje je još jedan način pecanja na jezeru. Za štuku se obično koriste vobleri i kašike uz rub zaklona, dok se smuđ često lovi silikonskim varalicama bliže dnu. Varaličari treba da mijenjaju brzinu vođenja i prave pauze, umjesto da svaki zabačaj vode jednako.
Pristup vodi
U mjestu Peljave odvaja se put sa magistralnog puta Bijeljina–Tuzla i vodi do samog jezera. Peca se sa uređene obale, na kojoj su postavljeni etno-mobilijar, klupe, stolovi i nadstrešnice.
