Gostović je brdsko-planinska rijeka u Bosni i Hercegovini, u oblasti Zavidovića, sa brzacima, slapovima i plićacima. Peca se sa obale, a prema starijim pravilima potrebna je važeća ribolovna dozvola. U rijeci žive potočna pastrmka, klen, šaran i som.
- Veličina
-
Dužina u regionu 15 km
O vodi
Gostović nastaje spajanjem Suhe i Lužnice podno Tajana i ulijeva se u Bosnu kod Zavidovića. Dug je od 15 do 16,5 km, a sliv mu je lepezastog oblika. Brdsko-planinski karakter daju mu brzaci, slapovi i plićaci, pa pecaroš duž obale nailazi na smjene brze vode i mirnijih, dubljih virova.
Gornji dio toka i izvorišno područje navodno pripadaju Spomeniku prirode „Tajan“, proglašenom 2008. godine. Zona vodopada Kamenica nalazi se na približno 385 m nadmorske visine. U rijeci živi i autohtoni riječni rak.
Ribolovnim područjem koje obuhvata Gostović upravlja UGSR „Krivaja“ Zavidovići. Revizijom ribarske osnove predviđeno je plansko poribljavanje toka od 12. kilometra uzvodno. Dolinu prati lokalni put iz Zavidovića prema izletištu Kamenica i Tajanu, a pecanje se obavlja sa obale.
Ribe u vodi
Potočna pastrmka je karakteristična lovina ove brdske vode. Gostović je ranije poribljavan njenom mlađi, među ostalim i sa 4000 komada. Pastrmku obično vrijedi tražiti iza kamena, uz rub brzaka i na prelazu plićaka u dublju vodu, gdje može da čeka hranu bez stalne borbe sa strujom. Tih prilaz i pažljivo vođenje mamca važniji su od dalekog zabačaja, naročito po bistroj vodi.
Klen je prisutan u donjem toku prema ušću. Često se drži uz zaklon i granicu struje, a krupniji primjerci lako se preplaše pokretom na obali. Najviše pažnje vrijedi posvetiti ranom jutru i predvečerju, kada se obično slobodnije hrani.
U Gostoviću žive i šaran i som. Šarana obično treba tražiti uz dno mirnijih dijelova, dok som često koristi dubinu i zaklon, a aktivniji je u sumrak. Za takvu lovinu pribor treba uskladiti sa snagom ribe i preprekama oko mjesta na kojem se peca.
Kako se peca
Na Gostoviću se peca isključivo sa obale. Rijeka je neplovna i ribolov iz čamca se ne praktikuje. Najčešće se lovi na plovak, prvenstveno bijela riba; u tekućoj vodi korisno je voditi sistem prirodnom brzinom struje i podesiti dubinu tako da mamac prolazi kroz sloj u kojem se riba hrani.
U dubljim virovima i donjem toku koristi se dubinski ribolov na šarana i soma. Na dubinku treba odabrati opterećenje koje drži sistem na mjestu, a ipak dopušta da se ugriz jasno vidi. Prije zabačaja vrijedi procijeniti tok struje i put kojim bi se zakačena riba mogla izvući iz vira.
Varaličarenje je najrjeđe korišćena tehnika na Gostoviću; lovi se varalicom, odnosno blinkerom. Za potočnu pastrmku i klena obično je korisnije precizno pretražiti rub struje i prostor uz zaklon nego uporno zabacivati nasred toka.
Pristup vodi
Do vode se dolazi lokalnim putem iz Zavidovića, dolinom Gostovića prema izletištu Kamenica i planini Tajan. Udaljenost iz tog pravca je oko 15–18 km.
Automobil se može parkirati na proširenjima uz put i u sklopu izletišta Kamenica.
Pravila i dozvole
Prema starijim pravilima, sportsko-rekreativni ribolov na Gostoviću moguć je uz važeću ribolovnu dozvolu koju izdaje UGSR „Krivaja“ Zavidovići, uz poštovanje pravila korisnika ribolovnog područja i opštih propisa. Pravilima udruženja zabranjeni su nedozvoljeni alati i sredstva, uključujući mreže, struju i hemikalije, kao i stavljanje ulovljene ribe u promet.
Opšti lovostaji za 2026. godinu obuhvataju potočnu pastrmku od 1. oktobra do 28./29. februara i klena od 1. aprila do 30. juna. Za soma lovostaj traje od 16. aprila do 15. juna, a za linjaka od 1. aprila do 31. maja. Za invazivne i alohtone vrste nema lovostaja.
Prema opštim pravilima za 2026. godinu, dnevni ulov ograničen je na do 10 komada klena i do 10 komada linjaka. Minimalna lovna mjera za potočnu pastrmku je 25 ili 30 cm, zavisno od kategorizacije i revira. Za klena i linjaka iznosi 20 cm, a za soma 60 cm.
