Varalica zapne između kamenova, a posle kidanja shvatiš da je sa njom otišlo i nekoliko metara upredenice. Drugi put sve drži, ali spoj predveza lupa kroz provodnike pri svakom zabačaju. Oba problema traže da uskladiš materijal predveza, njegovu debljinu i čvor sa priborom kojim pecaš.
Predvez preuzima dodir sa kamenjem, granjem i školjkama, a omogućava ti i da menjaš završni deo sistema bez skraćivanja glavne strune. Za početak su dovoljni jedan odgovarajući materijal, jedan uvežban spojni čvor i makazice koje uredno seku upredenicu.
Najlon ili fluorokarbon
Običan najlon je dobar prvi izbor. Jeftiniji je, uglavnom mekši i lako se vezuje. Za površinske varalice često je zgodniji jer manje vuče njihov prednji deo naniže. Ako tek učiš spojne čvorove, na nešto debljem najlonu lakše ćeš videti kako naležu namotaji.
Fluorokarbon je gušći, tone i u vodi je obično manje uočljiv od najlona sličnog prečnika. Nije nevidljiv. Doplata ima više smisla na bistroj vodi i kada želiš tvrđi završni deo koji se manje savija oko varalice. Otpornost na habanje zavisi od konkretnog materijala i njegovog prečnika.
Kratak predvez daje malo dodatnog istezanja, pa od njega ne očekuj da ublaži svaki nagli beg ribe. Za to su važni i rad štapa i podešena kočnica. Za početak uzmi kvalitetan najlon ravnomernog prečnika, a fluorokarbon kupi kada znaš zbog čega ti treba.

Debljina prema vodi i priboru
Upredenicu biraj prema masi varalice, preporuci za štap i preprekama oko kojih pecaš. Predebela smanjuje daljinu zabačaja i povećava otpor u vodi; pretanka ostavlja malo rezerve pri naglom opterećenju. Deklaracije različitih proizvođača nisu potpuno uporedive, naročito kada je reč o prečniku upredenice.
Za uobičajeno varaličarenje na otvorenijoj vodi možeš da kreneš od ovih okvirnih kombinacija:
Za varalice od približno 3 do 10 grama i grgeča: upredenica deklarisane nosivosti oko 4 do 6 kilograma i najlonski predvez prečnika 0,20 do 0,25 milimetara.
Za varalice od približno 10 do 30 grama i smuđa: upredenica deklarisane nosivosti oko 6 do 9 kilograma i predvez prečnika 0,28 do 0,35 milimetara.
Na oštrom kamenu i školjkama povećaj prečnik predveza zbog habanja. Time možeš dobiti završni deo jači od glavne strune, pa više nemaš unapred određenu slabu tačku. Ako želiš da pri kačenju prvo popusti predvez ili njegov završni čvor, proveri gotovu kombinaciju kod kuće, bez udice, pomoću držača za strunu.
Za štuku koristi čelični ili titanijumski predvez otporan na zube. Debeo fluorokarbon ne daje istu sigurnost od presecanja. Kod takvog sistema zaštita od zuba ima prednost nad željom da predvez bude slabiji od upredenice.
Čvor prema dužini predveza
Za prvi spoj nauči dvostruki uni. Pravi se od dva klizna čvora koji se privuku jedan uz drugi, pa lako vidiš da li su namotaji uredni. Pouzdan je kada je pravilno vezan, ali ostaje primetno zadebljanje, naročito uz deblji predvez.
Ako želiš da spoj ostaje van vršnog provodnika pri zabačaju, kreni sa predvezom dugim približno 60 do 100 centimetara. Proveri da li ti toliki slobodan deo odgovara pri zamahu. Na kratkom štapu i skučenoj obali dugačak predvez koji visi ispod vrha brzo postaje nezgodan.
Za predvez od metar i po do dva metra, koji prolazi kroz provodnike, vredi naučiti FG čvor. Upredenica obuhvata pravolinijski predvez nizom ukrštenih namotaja, pa spoj ostaje uzak. To se najviše oseti kod sitnih provodnika i veće razlike u debljini dve strune.

Vežbaj na suvom, nekoliko minuta dnevno, sa istim materijalima koje nosiš na vodu. Pri završnom zatezanju dvostrukog uni čvora navlaži namotaje i privlači ih ravnomerno. Svaki spoj proveri pre nego što skratiš krajeve. Ako čvor zapinje pri probnom zabačaju, pregledaj namotaje i skraćene krajeve, pa ga preveži ako treba.
Manje metala pri zameni varalice
Za većinu varaličarenja dovoljno je da upredenicu čvorom spojiš sa predvezom, a na njegov kraj vežeš malu kopču odgovarajuće nosivosti. Tako menjaš varalice bez stalnog skraćivanja predveza. Biraj kopču koja se pouzdano zatvara i ne može lako da se otvori pod opterećenjem.
Niz od vrtilice, alke i još jedne kopče dodaje težinu i skuplja travu. Na sitnoj varalici to može da promeni rad ili plovnost. Vrtilicu dodaj kada varalica zaista uvija strunu, a pri namotavanju je obavezno zadrži van vršnog provodnika.

Za veoma male varalice često je praktičnije direktno vezivanje odgovarajućim čvorom. Ako koristiš kopču, proveri da li njen luk ostavlja varalici dovoljno prostora za rad. Za dobru kopču i makazice koje seku bez čupanja vlakana vredi dati više nego za dodatne alke koje ti nisu potrebne.
Kontrola strune i skupljanje ostataka
Posle dodira sa kamenjem pređi jagodicama prstiju preko predveza. Hrapavost, zasečena površina ili spljošten deo traže skraćivanje i novo vezivanje. Pregledaj i upredenicu iznad spoja: razdvojena vlakna mogu da oslabe upravo onaj deo koji bi trebalo da sačuvaš pri kačenju.
Upredenicu nikad ne obmotavaj oko šake i ne pokušavaj da oslobodiš zakačenu varalicu naglim savijanjem štapa. Zategnuta struna može da poseče, a oslobođena varalica da poleti prema tebi.
Predvez smanjuje mogućnost da izgubiš dugačak deo glavne strune, ali ne određuje sigurno mesto prekida. Upredenica može biti ranije oštećena ili obmotana oko prepreke. Ako se zakačiš, najpre promeni ugao povlačenja sa bezbednog mesta; nemoj ulaziti u duboku ili brzu vodu zbog varalice.
Odsečene krajeve odmah stavljaj u malu kutijicu sa poklopcem. U džepu se sitna vlakna lako izgube, a vetar ih odnese sa poklopca kutije za pribor. Najlon, fluorokarbon i upredenica mogu da zapletu ptice i druge životinje i kada na njima nema udice.

Tuđu strunu skupljaj samo kada joj bezbedno prilaziš i možeš da vidiš da li nosi udicu. Pre nego što zatvoriš torbu, pregledaj travu oko mesta na kojem si vezivao čvorove; kratki providni odsečci najbolje se vide kada ih svetlost uhvati sa strane.